Borbeni helikopteri i vojni avioni ponovo slijeću u Bamako, prijestonicu Malija – uz najljepše pozdrave iz Moskve, objavio je privremeni predsjednik Asimi Goita na svom Twitter nalogu u srijedu, piše DW.
Istog dana, šef malijske hunte i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarali su telefonom i uvjeravali jedan drugog u prijateljstvo - koje se izražava prije svega u isporuci vojne opreme i razmještanju ruskih vojnika u Maliju.
Odnos s bivšom kolonijalnom silom Francuskom je, pak, dostigao najnižu tačku, kako je to izrazio glasnogovornik privremene vlade u Bamaku, pukovnik Abdulaje Majga, u nedavnoj poruci francuskom predsjedniku Macronu: „Privremena Vlada poziva predsjednika Macrona da konačno odustane od svog neokolonijalnog, paternalističkog i prezrivog držanja i da shvati da se Malijci odlično mogu brinuti sami o sebi".
Ali očigledno se Mali ne može brinuti o sebi bez ruske pomoći. Tu vjerojatno spadaju i plaćenici iz zloglasne grupe Vagner. Iz tog razloga, EU je već okončala svoju misiju obuke malijske vojske.
Ali sada je prisustvo Nijemaca u okviru mirovne misije UN MINUSMA takođe dovedeno u pitanje – ako se Bundeswehr potpuno povuče iz Malija, kao što je to najavio glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit: „Njemačka je i dalje spremna sudjelovati u mirovnoj misiji UN-a u Maliju, ali takva misija ima smisla samo ako je podržava i tamošnja vlada", rekao je Hebestreit.
Konkretno, riječ je o tome da Mali ne dozvoljava prelet letjelicama za transport plavih kaciga. Zbog toga, oko 140 njemačkih vojnika trenutno ne može dobiti redovnu zamjenu, a čini se da su i moguće medicinske evakuacije u pitanju. Navodno je vlada Malija svoje partnere iz UN-a sve više maltertirala birokratskim zahtjevima.
Vlada u Bamaku još nije odgovorila na prijetnju da će se zbog toga Nijemci povući iz mirovne misije. Za Ulfa Lessinga, šefa ureda zaklade Konrad-Adenauer u Bamaku,politika vojne hunte u Maliju je jasna: „Odluka da se Bundeswehr za sada povuče iz Malija je logična, jer Mali nije reagirao na upozorenja iz Njemačke, naprotiv. U ovom trenutku izgleda da Mali želi Rusiju."
Ali ova strategija malijskog rukovodstva se do sada nije isplatila. Naprotiv, stručnjak za Sahel Sejdik Aba za francuski servis TV5 Monde kaže: „Općenito gledano, sigurnosna situacija se pogoršala. Broj napada (radikalnih islamista) je porastao, oni su znatno sofisticiraniji i smrtonosniji nego što su bili."
Napadi militantnih islamista stigli su do predgrađa glavnog grada Bamaka. U posljednjem napadu prošle nedjelje u Tesitu, napadači su koristili eksploziv, bespilotne letjelice, pa čak i artiljeriju - poginula su 42 malijska vojnika. To je pokrenulo val nasilja, koji privremena vlada Malija, uprkos obećanjima, nije mogla zaustaviti.
Sada i posljednje francuske trupe napuštaju Mali. Odlaze iz mjesta Gao, gde su stacionirane i njemačke jedinice. Analitičar Lessing smatra da je situacija tamošnjih njemačkih snaga problematična: „Rusi su se do sada useljavali u sve kasarne koje bi Francuzi napustili. Ako Rusi sada dođu u Gao, nastat će logistički problemi: kako koristiti aerodrom Gao? Pa Nijemci neće moći tamo patrolirati zajedno s Rusima. To ovoj drami dodaje još više dinamike."
Rješenja se trenutno ne vidi. Bundeswehr je u Maliju raspoređen od 2013. Trenutno je tamo oko 1.000 priradnika njemačke vojske - ali vjerojatno ne još dugo.
