Stručnjaci kažu da su dronovi samoubice iranske proizvodnje koji se koriste protiv Ukrajine znak da bi ruske zalihe domaćeg oružja mogle biti ozbiljno iscrpljene.

Dramatične slike "kamikaza dronova" koji su udarili u centar Kijeva 17. oktobra jasno su diskreditovale negiranje Irana da isporučuje oružje za ruski rat protiv Ukrajine. 

Slike su pokazale nepogrešivo prepoznatljiv trokutasti profil dronova "shahed-136", koje je Rusija rebrendirala na oznakama u "geran-2" (geranium-2).

Nose bojevu glavu tešku oko 40 kilograma

Dron je sposoban preletjeti stotine kilometara, na pogon bučnog motora poput onog koji ima moped, prije nego što relativno precizno detonira na metu.

Korištenje dronova u Ukrajini prvi put je potvrđeno u avgustu, ali je baražni napad ove sedmice, u kojem je, kako su javili svjetski mediji, poginulo nekoliko civila, skrenuo pažnju javnosti na dronove u agresiji na Ukrajinu.

Profesor na Univerzitetu Rutgers i autor knjige o ratovanju bespilotnim letjelicama Majkl Bojl (Michael J. Boyle) rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da nedavna pojava bespilotnih letjelica kao ključnog oružja protiv Ukrajine može ukazivati na sve manje ruskih zaliha projektila domaće proizvodnje.

- Rusko rebrendiranje bespilotnih letjelica "shahed" djelimično ima za cilj prikriti stepen ovisnosti o iranskim bespilotnim letjelicama - nešto što je, s obzirom na istoriju Rusije kao vojnog izvoznika, neugodno - rekao je.

Vojni stručnjak za bespilotne letjelice dodao je da javno poricanje Teherana o korištenju iranskih bespilotnih letjelica može biti rezultat "ruske zabrinutosti oko toga kako ova situacija izgleda".

Video snimci koje je nedavno objavilo iransko Ministarstvo odbrane pokazuju kako se bespilotne letjelice "shahed-136" lansiraju iz laganog okvira montiranog na kamion. Svaki dron se diže u zrak mlaznim motorom koji se izbacuje iz drona nekoliko sekundi nakon lansiranja dok propeler "potiskivač" preuzima. Dronovi imaju raspon krila od 2,5 metra i nose eksplozivnu bojevu glavu tešku oko 40 kilograma.

General Armagedon

Dronovi se mogu ispaljivati u grupama od pet u brzom nizu. Takva vrsta napada "u rojevima" dronova mogla bi prevladati moguće probleme s njihovom pouzdanošću - čak i ako su stope kvarova pojedinačnih bespilotnih letjelica visoke, barem će neke vjerovatno postići cilj. Rojevi dronova služe i za izbjegavanje protivvazdušne odbrane. Poput udarača koji baca više bejzbol lopti u brzom nizu, čak i sofisticirane protivvazdušne odbrambene štitove može nadvladati nekoliko kamikaza dronova koji stignu odjednom.

Vjeruje se da "shahedi" koštaju samo desetke hiljada dolara po jedinici, što je djelić procijenjene cijene od milion dolara za ruske mnogo brže i razornije krstareće rakete "kalibr".

Neki medijski izvještaji sugerišu da je Rusija znatno unaprijedila dronove u odnosu na iranski model, kako bi povećala domet i preciznost, ali administrator Calibre Obscura, popularne web stranice za praćenje oružja i Twitter računa, rekao je za RSE kako "ne vidi nikakve promjene do sada, osim rebrendinga."

Profesor Bojl se slaže s tim, navodeći da, osim drugog naziva letjelica na krilima, "ima malo dokaza da je Rusija napravila značajne izmjene na iranskom osnovnom modelu. 

- Osim očitog koraka da se osigurava njegova interoperabilnost sa ruskim sistemima - dodaje Bojl.

Vrlo vidljiva upotreba oružja iranske proizvodnje u napadima na civilne centre dolazi nakon što je Kremlj imenovao generala Sergeja Surovikina za vođu svoje posrnule invazije na Ukrajinu. Prozvan "general Armagedon", Surovikin je poznat po svom nemilosrdnom pristupu ratovanju.

"Prelazak na strategiju kažnjavanja

Bojl kaže kako se čini da nedavne baražne akcije bespilotnih letjelica kamikaza označavaju "prelazak na strategiju kažnjavanja". Drugim riječima, samo nastavite udarati po ukrajinskim vojnim i civilnim ciljevima konstantnim napadima bespilotnim letjelicama kako biste kaznili stanovništvo i demoralisali ga nestankom struje, strahom i degradiranom kvalitetom života.

- Čak i ako dobar broj dronova bude oboren, to nije važno jer je ideja samo zadržati pritisak i nadati se da će ih se iscrpiti vremenom, tako da ili prihvate da se pokore ili da se dogovore s Rusijom - govori Bojl.

Bopjl vjeruje da bi ta strategija mogla biti samoporažavajuća po Rusiju, kao što je pokazala novija historija u bivšoj Jugoslaviji i drugdje.

- Problem je u tome što se strategije kažnjavanja često izjalove, tjerajući ljude da se okupe uz svoju vladu umjesto da popuste - zaključuje Bojl.