ZBOG KLIMATSKIH PROMJENA

Kilimandžaro ostaje bez glečera u roku od tri decenije

Sredinom 1900-ih glečeri su bili prilično stabilni, rekao je Kato

Trećina glečera koji se nalaze na mjestima svjetske baštine UN-a će se otopiti u roku od tri decenije. TWITTER / ILUSTRACIJA

A. O.

3.11.2022

Glečeri širom svijeta - uključujući posljednje u Africi - neizbježno će biti izgubljeni do 2050. godine zbog klimatskih promjena, navodi UN u izvještaju.

Trećina glečera koji se nalaze na mjestima svjetske baštine UN-a će se otopiti u roku od tri decenije, navodi se u izvještaju UNESCO-a, piše BBC.

Posljednji glečeri planine Kilimandžaro će nestati kao i glečeri u Alpima i Nacionalnom parku Josemite (Yosemite) u SAD-u.


Gubitak leda

Oni će se istopiti bez obzira na akcije svijeta u borbi protiv klimatskih promjena, kažu autori.

Projekcije se zasnivaju na prethodnom izvještaju koji je koristio modele za izračunavanje kako će se glečeri mjesta svjetske baštine mijenjati tokom vremena.

- Ono što je prilično bez presedana u historijskom zapisu je koliko se brzo ovo dešava. Sredinom 1900-ih glečeri su bili prilično stabilni. Onda postoji ovo neverovatno brzo povlačenje - rekla je Beata Kato (Csatho), glaciolog sa Univerziteta u Bufalu (Buffalu), koja nije bila uključena u istraživanje.

U izvještaju se navodi da je gubitak leda na mjestima svjetske baštine mogao uzrokovati i do 4,5% uočenog globalnog porasta nivoa mora između 2000. i 2020. Ovi glečeri svake godine izgube 58 milijardi tona leda - što je ekvivalent ukupnoj godišnjoj količini vode koja se koristi u Francuska i Španija zajedno.

- Mnogi ljudi također zavise od glečera kao izvora vode za kućnu upotrebu i poljoprivredu, a njihov gubitak može dovesti do nestašice slatke vode tokom sušnih sezona - rekao je prof. Dunkan Kvinsij (Duncan Quincey), stručnjak za glaciologiju sa Univerziteta u Leedsu koji nije bio uključen u istraživanje.


Novi problemi

- To dovodi do problema sigurnosti hrane jer su tu vodu koristili za navodnjavanje svojih usjeva - rekao je Kvinsij.

Lokalne zajednice i autohtono stanovništvo snosit će najveći teret poplava uzrokovanih gubitkom glečera, kažu autori izvještaja, pozivajući na uspostavu sistema za rano upozoravanje i smanjenje rizika od katastrofa.

Međutim, najočitija stvar koju moramo učiniti je ograničiti globalno zagrijavanje.

- Ovdje postoji poruka nade. Ako uspijemo drastično smanjiti emisije, moći ćemo spasiti većinu ovih glečera. Ovo je zaista poziv da se preduzme akcija na svim nivoima - ne samo na političkom, već i na našem nivou kao ljudskih bića - rekao je Karvalho Resende (Carvalho).


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.