Iran je nakon višemjesečnih demonstracija, u kojima je ubijeno više od 300 ljudi, odlučio popustiti i ukinuti moralnu policiju. 

- Moralna policija nema nikakve veze s pravosuđem - i zbog toga je ukinuta, rekao je glavni iranski tužilac Džafar Montazeri, a prenosi AFP.

- Moralna policija raspuštena je, ali će se pravosudna vlast nastaviti baviti tim društvenim izazovom - citirao je list Shargh glavnog državnog tužioca Mohameda Džafara Montazerija. Nisu navedeni nikakvi detalji o okolnostima ili provedbi odluke.

Prvi korak

Režimski kritičari su sa strahom reagirali na tu objavu. Problem nije u policiji, već u zahtjevu za nošenjem pokrivača za glavu, tvitao je jedan perzijski aktivist. 

- Žene se moraju slobodno kretati bez marama - rekao je, napominjući da bi to bio "samo prvi korak".

Posmatrači kažu da, iako raspuštanje moralne policije ne znači kraj obaveznog nošenja marama, ono predstavlja značajan korak u uspjehu ženskog pokreta u Iranu.

Preispituje se i zakon o obaveznom nošenju hidžaba

Uz to, Iran je saopćio i da će preispitati decenijama star zakon koji od žena zahtijeva pokrivanje glave, dok se bori da uguši više od dva mjeseca protesta povezanih sa strogim kodeksom oblačenja. Protesti su preplavili Iran nakon smrti 16. septembra u pritvoru Mahse Amini, 22-godišnje Iranke kurdskog porijekla koju je moralna policija uhapsila zbog navodnog kršenja tog šerijatskog zakona.

Demonstranti su palili marame i uzvikivali protivvladine slogane. Od smrti Amini sve veći broj žena ne nosi hidžab, posebno u modernom sjevernom dijelu Teherana. 

- I parlament i pravosuđe rade na tome treba li zakon izmijeniti - rekao je jučer iranski državni tužilac Mohamad Džafar Montazeri.

"Rezultati se očekuju za sedmicu ili dvije"

On, prema novinskoj agenciji ISNA, nije precizirao što bi se u zakonu moglo promijeniti odlukom ta dva tijela, koja su u većinskim rukama konzervativaca. Tim za reviziju sastao se u srijedu s parlamentarnom komisijom za kulturu "i rezultati se očekuju za sedmicu ili dvije", rekao je glavni državni tužilac.

Predsjednik Ebrahim Raisi jučer je rekao da su temelji iranske republike i islama zapisani u ustavu. 

- Ali postoje metode provođenja ustava koje mogu biti fleksibilne - rekao je u televizijskom obraćanju.

Hidžab je postao obavezan za sve žene u Iranu u aprilu 1983., četiri godine nakon Islamske revolucije kojom je svrgnuta monarhija koju je podržavao SAD. To ostaje vrlo osjetljivo pitanje u zemlji u kojoj konzervativci insistiraju da bi hidžab trebao biti obavezan, dok reformisti to žele prepustiti individualnom izboru.

Stotine ubijenih

Nakon što je zakonom hidžab postao obavezan, s promjenom normi oblačenja postalo je uobičajeno vidjeti žene u uskim trapericama i širokim, šarenim maramama. Ali u septembru ove godine Raisi, ultrakonzervativac, pozvao je na mobilizaciju "svih državnih institucija za provođenje zakona o nošenju marama".

Međutim, mnoge su žene nastavile kršiti nametnuta im pravila. U septembru je glavna iranska reformistička stranka pozvala na ukidanje zakona o obaveznom hidžabu.

Unija islamske narodne stranke Irana, koju su osnovali rođaci bivšeg reformističkog predsjednika Mohamada Hatamija, u subotu je zatražila od vlasti da "pripreme zakonske elemente koji utiru put za ukidanje zakona o obaveznom hidžabu". Opoziciona grupa također poziva da se "službeno objavi kraj aktivnosti moralne policije" i "dopusti mirne demonstracije", stoji u saopćenju.

Iran za proteste krivi strance

Iran optužuje svoje zaklete neprijatelje Sjedinjene Američke Države i njegove saveznike, uključujući Britaniju, Izrael i kurdske grupe izvan zemlje, za poticanje uličnih demonstracija koje vlada naziva "neredima".

General iranske Islamske revolucionarne garde ove je sedmice, prvi put, rekao da je više od 300 ljudi izgubilo živote u nemirima od smrti Amini. Najviše iransko sigurnosno tijelo, Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost, u subotu je saopćilo da broj ljudi ubijenih tokom demonstracija "prelazi 200".

Državna novinska agencija IRNA, navodi da ta brojka uključuje sigurnosne službenike, civile i "separatiste". Nevladina organizacija Iran Human Rights sa sjedištem u Oslu u utorak je saopćila da su najmanje 448 ljudi "ubile sigurnosne snage u demonstracijama koji traju širom zemlje".

Dužnosnik UN-a zadužen za ljudska prava Volker Turk rekao je prošle sedmice da je 14.000 ljudi, uključujući djecu, uhapšeno u gušenju demonstracija. Kampanja hapšenja obuhvatila je sportaše, slavne osobe i novinare.

Među zadnjim osobama koje su uhapšene bila je filmska zvijezda Mitra Hajjar, koja je jučer privedena u svom domu, prema reformističkim novinama Shargh. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost saopćilo je da je osim ljudskih žrtava nasilje uzrokovalo štetu koja se procjenjuje na trilione riala (milione dolara).