Diplomata Henri Kisindžer (Henry Kissinger) u autorskom tekstu za The Spectator navodi da je Ukrajina sa Rusijom treba krenuti u pregovore na način da se Moskvi priznaju teritorije koje je osvojila prije deset godina jer Rusija ne smije biti poražena s obzirom na to da bi takav ishod njen teritorij pretvorio u sigurnosni i politički vakuum.
- Mirovni proces trebao bi povezati Ukrajinu s NATO-om u bilo kojem obliku. Neutralnost više nema smisla, naročito nakon što su se Finska i Švedska pridružile NATO-u - istakao je Kisindžer.
Zbog toga je, tvrdi Kisindžer, u maju predložio uspostavljanje linije prekida vatre duž postojećih granica na kojima je počeo rat 24. februara.
- Rusija bi se odrekla svojih osvajanja, ali ne i teritoriju koju je okupirala prije skoro deceniju, uključujući Krim. Ta teritorija bi mogla biti predmet pregovora nakon prekida vatre.
Ako se predratna linija podjele između Ukrajine i Rusije ne može postići borbom ili pregovorima, predlaže da se primjeni princip samoopredjeljenja naroda.
- Referendumi o samoopredeljenju pod međunarodnim nadzorom mogli bi se primijeniti na posebno podijeljene teritorije koje su više puta mijenjale vlasnika tokom stoljeća - navodi Kisindžer.
Ističe da bi cilj mirovnog procesa bio dvostruk, potvrditi slobodu Ukrajine i definisati novu međunarodnu strukturu, posebno za centralnu i istočnu Evropu te bi Rusija na kraju trebala naći svoje mjesto u takvom poretku.
- Poželjni ishod za neke je Rusija koja je postala impotentna zbog rata. Ne slažem se. Uz svu svoju sklonost nasilju, Rusija je dala odlučujući doprinos globalnoj ravnoteži i ravnoteži snaga više od pola milenijuma - smatra Kisindžer.
Dodaje da se njena historijska uloga ne treba umanjivati.
- Vojni neuspjesi Rusije nisu eliminisali njen globalni nuklearni domet, što joj je omogućilo da zaprijeti eskalacijom u Ukrajini. Čak i ako se ta sposobnost smanji, raspad Rusije ili uništavanje njene sposobnosti za stratešku politiku mogao bi pretvoriti njenu teritoriju koja obuhvata 11 vremenskih zona u sporni vakuum. Njena konkurentska društva mogu odlučiti da svoje sporove riješe nasiljem. Druge zemlje bi mogle nastojati da zadovolje svoje teritorijalne aspiracije silom - zaključio je Kisindžer.