Natalija Kirkač-Antonenko saznala je dva sata nakon što se to dogodilo. Topnički udar. Šrapnel u glavu. Smrt u sekundi. Volonteri su identificirali njenog supruga Vitalija po njegovom izuzetnom izgledu i dugoj kosi. Jedan telefonski poziv kasnije i snovi Natalije o zajedničkoj porodici nestali su. Ali bila je spremna na tu mogućnost.
Sada namjerava sama podići porodicu koristeći Vitalijevu spermu koju je par zamrznuo. U emotivnom apelu na društvenim mrežama, napisanom mjesec nakon suprugove smrti, pozvala je druge parove da sklope istu policu osiguranja.
- To bi mogla biti tvoja jedina prilika. Razmisli i ne odgađaj, molim te - poručila je.
Ruski tenkovi su u februaru zaustavili rastuću industriju plodnosti u Ukrajini. Klinike su ponovno otvorene u aprilu u promijenjenom svijetu. Prethodno su klijenti obično bili stranci, koji su koristili liberalna pravila Ukrajine o surogat majčinstvu. Sada su to često ukrajinski parovi, zabrinuti jer muž mora ići i boriti se. „Majka i dijete“, najveća klinika za neplodnost u zemlji, pokrenula je program kako bi zadovoljila novu potražnju, potičući vojnike i žene da zamrznu svoju spermu ili jajašca besplatno. Njihovim partnerima ponuđeni su veliki popusti na programe potpomognutog začeća koji obično koštaju između 1.300 i 4.000 dolara. Ljekari su inicijativu nazvali "Nacija heroj".
Vitalij Radko, 37-godišnji ljekar u glavnoj podružnici klinike u Kijevu, kaže kako 30 do 40 vojnih parova prolazi kroz vrata njegove klinike svaki mjesec, izbjegavajući pri ulasku snopove žica koje povezuju dizel generatore s kriokomorama u kojima se čuvaju jajašca, sperma i embriji. Njegov ured prekriven je stotinama fotografija djece koju je pomogao donijeti na svijet. Prije rata gotovo polovina ljekarovih pacijenata bili su stranci; uglavnom iz Kine, ali i iz Amerike, Britanije, Francuske, Italije i Španije. Sada postoje samo Ukrajinci. Četrdeset posto su vojna lica.
Muškarci ne govore puno kad dođu, kaže dr. Radko. Žene govore. Ali svako razumije podtekst.
- Ljekar i par znaju da bi čovjek mogao biti povrijeđen ili ubijen dok se bori na frontu. Ne morate to izgovoriti. Prema njihovom raspoloženju i ozbiljnim izrazima lica vidi se da znaju - naveo je on.
Dr. Radko kaže da je rat promijenio njegov stav prema poslu; nikad se nije osjećao potrebnijim. Na ljudima poput njega je da ograniče katastrofalan učinak koji je ruska invazija već imala na ukrajinski natalitet.
- Kad je rat u tvojoj zemlji i nisi na frontu, moraš raditi ono što znaš najbolje, a mi smo najbolji u stanju dati život novim Ukrajincima - kazao je dr. Radko.
Praktičnost može biti komplicirana, budući da vojnici često dolaze u stanju povrede i stresa. Snalaženje u ukrajinskoj birokratiji također može biti teško. Lokalni zakon ne nudi pravnu osnovu za korištenje genetskog materijala donora nakon što on ili ona umre. Stoga klinike trebaju od pacijenata dobiti privatne punomoći u kojima se izričito navodi pravo na post mortem oplodnju.
Ina Tikonova, psihologinja koja savjetuje nekoliko vojnih parova, upozorava na moguće opasnosti.
- Imati dijete od mrtvog oca nije flaster za pokrivanje rane... To može pogoršati traumu - kaže ona.
Neke klinike predlažu izbjegavanje bilo kakve odluke koja bi imala posljedice u prvoj godini nakon gubitka.