U zemljama jugoistočne Evrope pada podrška ulasku u EU jer stanovnici smatraju da ih ona ne želi prihvatiti, no postoje partnerski programi putem kojih i te zemlje mogu učestvovati u zajedničkim temama poput "zelenog plana" i digitalizacije, rekao je Miroslav Lajčak, posebni predstavnik EU za Zapadni Balkan, u intervjuu za Hinu.
Višestruke krize
Prošlo je 20 godina od kada su EU i jugoistočne zemlje u zajedničkoj deklaraciji prvi put navele da je budućnost Balkana u EU. Od tog sastanka u Solunu 2003. samo je Hrvatska postala članica 2013. godine.
- Moje lično mišljenje je da je Evropa morala probaviti ogromno proširenje 2004. i 2007. Ono je donijelo mnogo pozitivnih efekata ali i elemente koji su zakomplicirali EU, jer joj je teže donositi jednoglasno odluke s 28, odnosno sada s 27 zemalja, nego je to bilo kada ih je bilo 15 - rekao je Lajčak, slovački diplomat.
- Neke zemlje su odstupile od evropskih normi i vrijednosti što je također generiralo skepticizam prema daljnjem proširenju. Nadalje, objektivno govoreći, Evropa se suočavala s višestrukim krizama koje nisu bile planirane niti očekivane poput finansijske krize, migracija i brekzita.
Sve je to spustilo proširenje na listi prioriteta. Javno mišljenje u brojnim zemljama zapadne Evrope nije bilo pozitivno prema otvaranju tržišta rada novim članicama, pa politički lideri nisu htjeli promovirati daljnje proširenje - dodao je Lajčak.
Nerazriješene stvari
On je razgovarao s Hinom u Grčkoj, gdje je učestvovao na privrednom forumu u Delfima. Upravo je pod grčkim predsjedanjem EU prije dva desetljeća obećao članstvo Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i BiH. Šestomjesečno predsjedanje EU će 1. jula preuzeti Španija, koja također podržava članstvo tih zemalja.
- Zemlje Zapadnog Balkana, za razliku od zemalja srednje Evrope, još uvijek imaju nerazriješene stvari iz prošlosti koje ih i dalje zaokupljaju. Za moju zemlju (Slovačku) i ostale zemlje srednje Evrope integracija u EU bila je apsolutni prioritet pa smo bili potpuno predani postizanju toga - rekao je Lajčak.
Miroslav Lajčak, nekadašnji ministar vanjskih poslova Slovačke, posebni je predstavnik EU za dijalog Srbije i Kosova. Srbija, koja ne priznaje samostalnost Kosova jednostrano proglašenu 2008., otvorila je 22 pregovaračka poglavlja od njih 35. No zatvorila je samo dva.
Bez napretka
Sjevernu Makedoniju prvo je blokirala Grčka zbog imena, a kada je imenu dodala "Sjeverna", blokirala ju je Francuska uoči svojih lokalnih izbora, a onda i Bugarska sporeći njen nacionalni identitet i jezik. EU je tek 2022. zajednički otvorila pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
- Ne želim govoriti u terminima nečije krivnje, ali bili su faktori i na strani EU i na strani Balkana koji nas dovode do situacije u kojoj govorimo o budućnosti EU, ali bez napretka. Međutim sada nakon agresije Rusije na Ukrajinu vidimo da i EU i Balkan moraju shvatiti proširenje ozbiljno. To se ne može ostvariti ako jedna strana to ozbiljno shvaća a druga ne - izjavio je Lajčak.
