Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko hvali se kako je pomogao ispregovarati kraj oružane pobune privatnog plaćeničkog odreda Wagner i kako je upravo on taj koji je razgovarao sa šefom Wagnera Jevgenijem Prigožinom nakon što je ovaj odbio komunicirati direktno s ruskim predsjednikom.

Plaćenici grupe Wagner djelovali su spremno sukobiti se s ruskim vojnicima koji su branili Moskvu od iznenadne oružane pobune koja je u Rusiji izbila ovog vikenda. U posljednji tren došlo je do pregovora u kojima je posredovao bjeloruski vođa Lukašenko, a kojima je izbjegnuto krvoproliće u glavnom ruskom gradu, piše Business Insider.

Odvojeni razgovori

Lukašenko, drugorazredni diktator i bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, oduševljeno je dočekao priliku da se hvali kako je upravo on spasio Moskvu od pobune, čime “ponižava” ruskog vođu insinuirajući da Putin nije bio sposoban pobunu prekinuti sam, kažu ratni stručnjaci.

Nakon što su Wagnerovi borci rano u subotu zauzeli Rostov na Donu, grad na jugu Rusije, nastavili su se kretati na sjever prema Moskvi, a glavni grad se počeo pripremati za sukob. U tom trenutku Wagnerovi plaćenici već su srušili nekoliko ruskih vojnih aviona, no njihov osnivač Jevgenij Prigožin naglo je prekinuo ustanak koji je pokrenuo manje od dana ranije, zahvaljujući dogovoru s Kremljom. Dogovoreno je, između ostalog, da Prigožin ode u izgnanstvo u Bjelorusiju.

Pregovore je vodio Lukašenko koji je kasnije na ceremoniji u Minsku detaljno – i pomalo rastreseno –opisao odvojene razgovore s Putinom i Prigožinom.

Lukašenko je rekao da ga je Putin nazvao u subotu i rekao mu da ne može doći u kontakt s Prigožinom. Prigožin je navodno istog trena odgovorio na poziv Lukašenka, a njih dvojica pregovarali su u nekoliko navrata tokom subote.

Lukašenkove izjave prevela je bjeloruska državna novinska agencija BelTA, a u njima stoji da je Prigožinov prvi razgovor s bjeloruskim vođom bio prepun psovki, no donio je rezultate. Lukašenko je kasnije izjavio da je svojim medijima naredio da “ne rade od mene junaka” jer je smirio situaciju. Lukašenko tvrdi da je u jednom trenutku Putina morao odgovarati od ideje atentata na Prigožina.

Smirivanje krize

Lukašenkova verzija događaja daje naslutiti da je bjeloruski vođa “uspješno smirio krizu u Putinovom unutrašnjem krugu koju Putin nije mogao smiriti,” kažu stručnjaci na Institutu za proučavanje rata. Lukašenkova intervencija vjerojatno je pokušaj da pokaže Kremlju kako može “funkcionirati uspješno i neovisno unutar ruske politike,” dodali su stručnjaci Instituta u svojoj analizi.

- Lukašenkovo hvalisanje o njegovoj sposobnosti upravljanja moćnicima u Putinovom najužem krugu veliko je poniženje za Putina, bez obzira bila ta verzija istinita ili ne,” stoji u analizi. “Još više ponižava činjenica da Putin ne samo da nije odbacio Lukašenkovu verziju događaja, već se Lukašenku čak i javno zahvalio.

Putin se ranije ove sedmice obratio naciji i rekao da je zahvalan Lukašenku što je pomogao prekinuti kaotičnu i kratkotrajnu pobunu koja je, tvrde dužnosnici sa Zapada, razotkrila ozbiljne probleme u ruskom vojnom vodstvu i potkopala autoritet Kremlja.

Prisutnost odreda

Uloga Bjelorusije, države koja podržava ruski rat u Ukrajini i koju se često smatra ruskom marionetom, nije završila samo s pregovaranjem završetka pobune. Putin je u svom govoru rekao da borci odreda Wagner mogu napustiti Rusiju i otići u Bjelorusiju kako bi bili s Prigožinom. Plaćenicima je također ponuđeno da se vrate civilnom životu u Rusiji ili potpišu ugovore s ruskim ministarstvom odbrane.

Nije potpuno jasno koliko plaćenika je odlučilo pobjeći u Bjelorusiju, no neki medijski izvještaji daju naslutiti da se za njih grade kampovi. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak je izjavio kako ne vjeruje da Wagnerovi borci koji su pristali na egzil u Bjelorusiju predstavljaju prijetnju Ukrajini jer ih nema dovoljno, prenosi N1.

Kada je u utorak upitan predstavlja li prisutnost odreda Wagner u Bjelorusiji prijetnju predstojećem NATO summitu u susjednoj Litvi, glasnogovornik Pentagona brigadir general Pat Ryder rekao je da SAD “u ovom trenutku ne vidi nikakve indikacije o dodatnoj vojnoj aktivnosti koja bi predstavljala prijetnju.”