Krijumčarenje goriva na Balkanu, u manjem ili većem obimu, traje već tri decenije. Iako je stabilizacija tržišta u jednom periodu ovakve kriminalne aktivnosti učinila neisplativima, razlike u cijenama goriva u zemljama regiona nakon 2010. godine donekle su oživile regionalni šverc, a rat u Ukrajini i stanje na tržištu naftom danas oživljavaju stare krijumčarske rute i otvaraju mogućnost za uspostavljanje novih.

Posebna pažnja

Na procvat šverca goriva upozorava Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC), koja se u posljednjem izvještaju bavi utjecajem rata u Ukrajini na krijumčarenje goriva u jugoistočnoj Evropi, uz detaljno podsjećanje na ovakve kriminalne aktivnosti u bivšoj Jugoslaviji, posebno Srbiji, devedesetih godina.

- Bosna i Hercegovina se izdvaja kao jedna od nekoliko balkanskih zemalja koje nisu u prvom planu kada je riječ o brizi zbog krijumčarenja goriva. Najrizičnije su Albanija, Bugarska, Rumunija i Srbija. Međutim, rizik ne treba potcijeniti, posebno kada se uzmu u obzir minimalne količine ilegalnog goriva zaplijenjenog u BiH – svega 1,6 tona u 2022. godini. Posebna pažnja treba biti usmjerena ka uvozu iz Mađarske, s obzirom na sumnje koje postoje u vezi s potencijalnim miješanjem baznog ulja iz Mađarske s naftom, koje se zatim prodaje u BiH kao dizel-gorivo - kazao je za „Avaz“ autor izvještaja Saša Đorđević, terenski koordinator GI-TOC-a za Srbiju i Crnu Goru.

Očekuje da cijene goriva, koje su rasle od pandemije koronavirusa, a posebno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, budu visoke, posebno u zemljama koje su bile zavisne od ruske nafte, čiji je uvoz zabranjen u državama EU, osim u Bugarskoj.

Sankcije Srbiji

Izvještaj GI-TOC-a ima za cilj da, analizirajući načine krijumčarenja goriva na Balkanu devedesetih godina, ukaže na mogućnost ekspanzije danas. Autor podsjeća na sankcije bivšoj Srbiji i razvoj metoda šverca goriva, od onog u plastičnim kontejnerima “Dizelaša” na ulicama Beograda, do prometa značajnih količina Dunavom, iz Albanije, iz Grčke preko Makedonije, ili iz Bugarske željeznicom do Srbije, koja je u tom periodu bila pod embargom.

- Od 2025. godine će, vjerovatno, u Bugarskoj biti zabranjen uvoz sirove nafte iz Rusije, a EU očekuje da se zemlje zapadnog Balkana striktno pridržavaju ovih sankcija. Ovaj razvoj bi mogao preusmjeriti ilegalnu trgovinu gorivom ka Balkanu, pri čemu se Bugarska, Rumunija, Albanija i Srbija pojavljuju kao potencijalna čvorišta - navodi se u izvještaju.

Kako se sve odvija

Na pitanje na koji način se gorivo danas krijumčari, autor pojašnjava da je transfer nafte sa stranih brodova na barže i druge plovne objekte osnovna metoda.

- Proces obično podrazumijeva da strani brod koji nosi gorivo usporava na unaprijed određenom mjestu. Tada mu prilazi drugo plovilo koje je u vlasništvu krijumčara. Gorivo se ilegalno prebacuje s broda na plovilo, pri čemu cijela operacija traje otprilike sat. Nakon što se gorivo istovari plovilo nastavlja svoje putovanje, dok manji čamci prevoze švercovano gorivo do unaprijed dogovorenog mjesta. Kamioni potom prevoze gorivo do njegove krajnje destinacije - istakao je Đorđević.

Šverc

U 2016. godini gorivo u Sjevernoj Makedoniji i BiH bilo je jeftinije i do 40 posto po litru nego u Srbiji. To je potaklo ljude iz Srbije da pune cisterne u susjednoj zemlji, a zatim ga ilegalno prodaju kod kuće.