- Potrajat će dok ne vidimo da se smanjuje ovaj val nasilja koji muči šire područje Štokholma - poručio je danas na konferenciji za medije šef švedske policije Anders Tornberg (Thornberg) nakon što je u septembru u glavnom švedskom gradu ubijeno 11 osoba, od kojih su neke bile kolateralne žrtve najnovijeg vala obračuna među švedskim uličnim bandama.

Dok svjetski mediji masovno izvještavaju o ratu na švedskim ulicama i "divljem zapadu" u "slobodarskoj evropskoj zemlji", Tornberg je potvrdio da u Švedskoj "nije pređena jedna granica, nego više njih" te da će se nasilje vrlo vjerovatno nastaviti prije nego što počnu djelovati mjere švedskih vlasti.

Da je situacija "jako ozbiljna" potvrđuje i najava švedskog premijera Ulfa Kristersona (Kristerssona) da će u pomoć policiji i pravosuđu poslati i vojsku.

- Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je stanje ozbiljno. Nikad ovako nešto nismo vidjeli, a to se ne događa niti u jednoj drugoj evropskoj zemlji - poručio je Kristerson u dramatičnom obraćanju naciji u četvrtak nakon što su najnoviji leševi uklonjeni sa štokholmskih ulica, a novi maloljetnici uhapšeni i privedeni u policiju.

Kriminalna mreža "Foxtrot"

Smatra se da je za najnoviji val napada u Švedskoj odgovorna u prvom redu kriminalna mreža "Foxtrot", na čijem je čelu irački Kurd Rava Madžid (Rawa Majid), 37-godišnjak koji je odrastao u Upsali, a trenutno nalazi izvan zemlje, u Turskoj, piše Jutarnji list.

Najznačajnija stvar oko mreže na čijem je čelu jest to da je poznata po regrutiranju vrlo mladih osoba pa su tako u uličnim ratovima švedskih bandi izvršitelji, a i žrtve, vrlo često mladi od 13, 14, 15 ili 16 godina.

Madžid je napustio Švedsku 2018. godine, nakon što je počeo dobivati prijetnje smrću. Međutim, izvana se nametnuo kao vođa bande s čijim se konkurentima ili bivšim pripadnicima i neistomišljenicima surovo obračunava.

Od 2020. godine nalazi se na međunarodnoj potjernici zbog trgovine drogom i nasilnih kaznenih djela. Živio je u Iraku i Turskoj, a 2020. godine kupio je turski pasoš.

Švedska policija pokušala je da ga uhapsi i izruči, ali navodno je informacija o akciji procurila i došla do Madžida. Zbog njega je ranije ove godine bilo trzavica između vlada u Štokholmu i Ankari, no zasad nema ništa od zatvaranja šefa "Foxtrota". Prema tvrdnjama švedske policije, švedski su zatvori puni njegovih pomagača i članova drugih bandi.

Trgovina narkoticima

Sam Madžid prvi je put osuđen zbog kriminala kada je imao 19 godina. Radilo se o krijumčarenju cigareta i provali. Majid je prvo ušao u sukob s bandom "Vårby" iz istoimene četvrti u općini Huddinge u predgrađu Štokholma. Prvi atentati počinjeni su oko 2020. godine. Druga banda s kojom je stupio u rat su "Bandidosi".

Madžid je u konfliktu i s kriminalnom mrežom iz Dalena, na čijem je čelu Mikael Tenezos, poznatiji pod nadimkom Grk. Madžidov je nadimak Kurdska Lisica. S bandom iz Dalena rat je počeo zbog preuzimanja tržišta drogom u gradu Sundsvallu. Tržište narkoticima većinski je razlog velikog rata bandi. Klijenti su, navodi se u švedskim izvorima, uglavnom drugi pripadnici podzemlja, iako se računa da nekoliko posto švedskog stanovništva koristi narkotike, a napopularniji je kanabis.

Savezne bande

Bande s kojima je Madžid u savezništvu su mreža iz Brona (Upplands-Bro) i mreža Zero iz Jordbroa.

Osim s drugim bandama, konflikt je sada izbio i između Madžida i dijela njegove vlastite bande na čelu s Ismailom Abdom (33), koji je donedavno smatran njegovom desnom rukom.

Taj je sukob doveo do spirale smrti koja pokazuje zlu krv, goru nego ikad. Naime, početkom septembra ubijena je Abdova majka, žena u šezdesetim godina. Za njeno ubistvo su osumnjičena dvojica tinejdžera koja su u međuvremenu uhapšena.

Potrebna koordinacija

Šefovi švedske policije i predstavnici tužilaštva poručili su s današnje konferencije uznemirenim građanima da "rade danonoćno", da se hapšenja i zapljene oružja, droge i ilegalno stečenog novca događaju stalno, baš kao i spečavanje napada članova posvađanih bandi, ali da je situacija takva da će "biti potrebna koordinacija i angažman cijelog društva".

Policiji nedostaje resursa, ljudi koji bi nadzirali problematična mjesta i pratili članove bandi te skupljali dokaze.

A dok bande, nasilje i kriminal cvjetaju i u drugim dijelovima Evrope, Švedska je specifična i po tome što mladi ljudi, ponekad ne stariji od 15 godina, spremno za šefove bandi odrađuju likvidacije, u kojima sve češće stradaju nevine osobe koje su se našle "na krivom mjestu krivo vrijeme".

- Imamo slučajeva da su djeca sama kontaktirala bande kako bi se ponudila da izvedu ubistvo - rekao je Tornberg (Thornberg). Prema informacijama nadležnih, potrebno je zaustaviti regrutaciju mladih te napokon učiniti više za rast standarda u mahom imigrantskim siromašnim četvrtima u kojima mladi odustaju od škole, a gladni su za "brzom lovom" i statusnim simbolima.

Oduzimanje luksuzne imovine

Danas je objavljeno da će prema novom zakonu policija oduzimati luksuznu imovinu uhapšenim članovima bandi kako bi se smanjila njihova privlačnost među mladima bez perspektive u životu.

- Bit će potrebno bolje koordinirati saradnju sa socijalnim službama te maknuti djecu s ulice u noćnim satima - poručili su s konferencije. U Štokholmu će, kako bi se što prije procesuirali slučajevi, doći tužioci iz drugih dijelova da bi pomogli kolegama u glavnom gradu. Čini se da se Madžidova mreža širi i na Norvešku, zbog čega su iz Norveške došli na sastanak sa švedskim kolegama u Štokholm.

Šef policije u Štokholmu Matijas Anderson (Mattias Andersson) upozorio je građane da "nema brzog rješenja" te rekao da "shvaća frustraciju javnosti" jer "ovako društvo ne bi smjelo funkcionirati". "Ne bismo smjeli imati mlade ljudi od 13 ili 14 godina koji vojnim automatskim puškama pucaju po vratima ili se ubijaju na ulici. Ne smije biti pucanja i bombaških napada", poručio je Anderson.