Svjetska cijena nafte naglo je porasla usljed rastućih zabrinutosti da bi eskalacija sukoba između Izraela i Palestine mogla ozbiljno da ugrozi snabdjevanje energentima s Bliskog istoka.
Brent sirova nafta, međunarodni standard za ovu vrstu energenta, skočila je za impresivnih 2,25 dolara po barelu, dostigavši cenu od 86,83 dolara, dok je cijena takođe zabilježila porast i na američkom tržištu.
Iako Izrael i Palestina nisu poznate kao proizvođači nafte, region Bliskog istoka čini gotovo trećinu svjetskog snabdjevanja ovim energentom.
Najveća eskalacija do sada
Situacija je eskalirala nakon Hamasovih napada na Izrael, označivši najveću eskalaciju sukoba između dvije strane u posljednjim decenijama. Zapadne zemlje su osudile te napade, dok je portparol Hamasa, palestinske ekstremističke grupe, izjavio da su za ovu akciju imali direktnu podršku Irana, jednog od najvećih svjetskih proizvođača nafte.
Iranski predsjednik Ibrahim Raisi je izrazio podršku napadima, dok je Iran negirao bilo kakvo učešće u napadima na nedavnom zasjedanju Vijeća bezbjednosti UN-a u Njujorku, prema informacijama Rojtersa.
Uz to, Izrael je naložio američkom naftnom gigantu Ševronu da obustavi proizvodnju u polju prirodnog gasa Tamar na sjeveroistočnoj obali zemlje, koje je sada unutar domete raketa iz Pojasa Gaze. Izraelsko Ministarstvo za energetiku saopštilo je da nema dovoljno goriva iz drugih izvora da zadovolji energetske potrebe zemlje.
Ozbiljna zabrinutost
Iako najveće izraelsko gasno polje u moru Levijatan i dalje funkcioniše normalno, analitičari energetike ističu zabrinutost zbog mogućeg proširenja konflikta na obližnje zemlje kao što su Iran i Saudijska Arabija, koje su ogromni proizvođači nafte. Sol Kavonik, analitičar energetike, napominje da bi oko petina globalne ponude nafte mogla biti ugrožena ako bi prolazak kroz Ormuski moreuz, ključnu rutu za trgovinu nafte, bio onemogućen.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, cijena nafte je porasla na više od 120 dolara po barelu u junu prošle godine, a iako je kasnije pala na oko 70 dolara u maju ove godine, postoji kontinuirani rast cijena od tada.
Očekuje se da će nesigurnost u vezi sa daljim razvojem situacije podstaći ulaganja u američke državne obveznice i dolar, koji se tradicionalno smatraju sigurnim lukama za investitore u vremenima krize.
Izraelska centralna banka već je najavila prodaju strane valute u vrijdnosti od 30 milijardi dolara u pokušaju da stabilizuje tržište i pomogne vlastitoj valuti, šekelu, koji je doživio značajan pad.
Kako situacija na Bliskom istoku i dalje ostaje neizvjesna, investitori žude za više jasnosti, a analitičari se pitaju kakav će uticaj ovaj sukob imati na svjetsko snabdjevanje nafte i globalno ekonomsko tržište.
