Na današnji dan 1986. godine, u Beogradu je preminuo Karlo Bulić, jugoslavenski glumac, najpoznatiji po ulozi dotura Luigija u TV-seriji „Naše malo misto“.
Karlo Bulić je rođen 12. maja 1910. godine u Trstu. Sredinom tridesetih pridružio se putujućoj glumačkoj grupi "Talija", s kojom je, kako je sam kazivao, "igrao sve i svašta, ali bila je to prava glumačka škola, škola zanata..." Zatim je došao Drugi svjetski rat i Bulić je najprije bio rezervist kraljevske vojske, a potom u partizanima.
Prvi poslijeratni angažman dobio je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, odakle je 1947. godine otišao u Beograd u tek osnovano Jugoslavensko dramsko pozorište (JDP). Prva uloga u JDP-u bila je na dan otvaranja teatra u Cankarevom "Kralju Betajnove" koji je režirao Bojan Stupica 1948. godine.
Naše malo misto
Glumio je svuda, ali je JDP ostalo njegovo matično pozorište do penzije, 1971. godine, i uloge u Erdmanovom "Samoubici".
Iako je odigrao brojnih uloge u pozorištu i na filmu, ono što je definitivno obilježilo karijeru Karla Bulića bila je 1970. godina i uloga dotura Luigija u seriji "Naše malo misto", prema scenariju Miljenka Smoje i u režiji Danijela Marušića. Serija je praznila ulice jugoslavenskih gradova, a Bulić i njegova partnerica Asja Kisić (Bepina) postali su megazvijezde.
Uloga ga je, kako je isticao, uzela pod svoje:
- To je moje proljeće, to su one crvene trešnje zakačene na uho djetinjstva – govorio je Bulić.
U svojoj karijeri Bulić je ostvario briljantne uloge i u "Dundu Maroju", "Ribarskim svađama", "Kralju Learu", "Ledi", "Braći Karamazovima", "Don Carlosu"...
1216. - preminuo engleski kralj Džon Bez Zemlje, mlađi sin Henrija II (Henry), koji je 1215. morao da popusti u sukobu s plemstvom i potpiše Veliku povelju sloboda u Engleskoj.
1745. - umro engleski pisac irskog porijekla Džonatan Svift (Jonathan Swift), jedan od najoštroumnijih kritičara ljudske prirode i poroka. To je posebno izraženo u njegovom glavnom djelu "Guliverova putovanja", u kojem je, u izmišljenom svijetu Liliputanaca, divova i smiješnih naučnika, prikazao društvene prilike u Engleskoj, izloživši ih bespoštednoj kritici.
1864. - rođen francuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer (Auguste Lumiere), koji je s bratom Lujem (Louis) napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su izumila postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani "Gran kafe", 28. decembra 1895., priredila prvu filmsku predstavu u svijetu ("Ulazak voza u stanicu", "Radnici izlaze iz fabrike").
1872. - u Novom Južnom Velsu u Australiji nađen "Holtermanov grumen", ploča škriljca težine 235,14 kilograma, u kojoj je bilo 82,11 kilograma zlata, najveća ikad pronađena količina tog plemenitog metala.
1874. – hrvatski ban Ivan Mažuranić svečano otvorio moderno Sveučilište u Zagrebu.
1875. - umro engleski fizičar Čarls Vitston (Charles Wheatstone), pionir telegrafije. Pronašao je i metod za određivanje električnog otpora ("Vitstonov most") te istraživao elektricitet, svjetlost i zvuk.
1899. - rođen gvatemalski pisac Migel Anhel Asturijas, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1967. godine. Djela: "Gospodin predsjednik", "Gvatemalske legende", "Kukuruzni ljudi", "Uragan", "Zeleni papa", "Oči pokopanih", "Vikend u Gvatemali".
1918. – u Zagrebu je u Prvom svjetskom ratu Narodno vijeće Srba, Hrvata i Slovenaca donijelo Deklaraciju o ujedinjenju svih Južnih Slavena u jednu državu.
1931. - rođen engleski pisac Dejvid Džon Mur Kornvel (David John Moore Cornwell), poznat kao Džon Le Kare, majstor modernog špijunskog romana. Djela: "Poziv za mrtvaca", "Špijun koji se sklonio u zavjetrinu", "Rat u ogledalu", "Mali grad u Njemačkoj", "Naivni i sentimentalni ljubavnik", "Dječko, dama, kralj, špijun", "Plemeniti đak", "Smajlijevi ljudi", "Mlada dobošarka", "Panamski krojač", "Čist špijun".
1932. - u Beogradu je zvanično otvoren Kolarčev narodni univerzitet, zadužbina Ilije Milosavljevića Kolarca, koji je u tu svrhu testamentom zavještao gotovo 50.000 dukata.
1937. - umro novozelandski fizičar engleskog porijekla Ernest Raterford (Rutherford), dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1908. godine, jedan od utemeljivača moderne atomske teorije. Najviše se bavio prirodom radioaktivnosti i fundamentalnim istraživanjima u toj oblasti, otkrivši tri tipa radijacije, koje je označio kao alfa, beta i gama zrake. Bombardujući foliju zlata alfa zracima, 1906. je otkrio postojanje snažno naelektrisanog atomskog jezgra koje je nazvao nukleus, a zajedno s njemačkim fizičarem Hansom Gajgerom (Geiger) otkrio je da alfa zraci sadrže pozitivno naelektrisane atome helijuma.
1943. - otkriven antibiotik streptomicin u laboratoriji Selmana Abrahama Waksmana na Univerzitetu Rutgers u Nju Džersiju, u SAD. Streptomicin je prvi antibiotik koji je uspješno korišten u borbi protiv tuberkuloze.
1954. - zaključen anglo-egipatski sporazum o povlačenju britanskih trupa iz zone Sueckog kanala u roku od 20 mjeseci.
1956. – u Mostaru je rođena Jasna Merdan Kolar - najpoznatija bh. rukometašica.
Jasna je za rekordno vrijeme prošla sve reprezentativne kategorije i ostavila iza sebe nisku medalja s najvećih takmičenja, nagrada za najbolju igračicu najvećih turnira, najboljeg strijelca i sl. Više je puta proglašavana najboljom svjetskom rukometašicom, a prema mnogima najbolja je rukometašica 80-ih godina prošlog vijeka. Posebno mjesto u njenoj kolekciji imaju dvije olimpijske medalje, zlatna sa OI iz Los Angelesa 1984. godine i srebrena sa OI iz Moskva 1980. godine. Na utakmici protiv SAD-a (u Los Angelosu 1984.) Jasna Merdan Kolar postigla je čak 17 golova, što je bio rekord olimpijada.
Karijeru je nastavila u bečkoj Hypo banci s kojom je osvojila sve što se može osvojiti, a nakon agresije na BiH počela je igrati za austrijsku reprezentaciju s kojom je u 163 utakmice postigla nevjerovatnih 1.206 golova, što je još nedostižan rekord u Austriji.
1986. - predsjednik Mozambika Samora Mašel poginuo u avionskom udesu u blizini granice s Južnom Afrikom, za koji se pretpostavlja da je posljedica južnoafričke sabotaže.
2007. - visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak nametnuo odluku o izmjenama i dopunama Zakona o Vijeću ministara BiH i od Parlamentarne skupštine BiH zatražio da izmijeni Poslovnik o radu oba doma.
