Danas se navršava mjesec dana od početka izraelskih napada na izolirani pojas Gaze, u kojima je do sada ubijeno više od 10.000 osoba, među kojima je 4.104 djece i 2.641 žena. Prema podacima palestinskog ministarstva zdravstva, do sada je ranjeno više od 25.400 osoba. U nemilosrdnoj odmazdi nakon napada pripadnika Hamasa 7. oktobra, izraelska vojska pojas Gaze podijelila je na sjeverni i južni dio, ogroman broj civila usmjeravajući da, pod snažnim artiljerijskim i zračnim napadima, idu ka već prenaseljenom jugu. Prema podacima UN-a, svakih deset minuta u Gazi bude ubijeno jedno dijete.
Cilj izraleske vojne operacije je jasan od početka – unišititi Hamas, kaže za “Avaz” profesor Fakulteta društvenih nauka Unverziteta u Ljubljani Faris Kočan. On pojašnjava da je pravo na samoodbranu zagarantirano međunarodnim pravom, ali ona mora biti vođena u duhu pravila vojnog prava.
Nije dovoljno upozorenje
- Nije dovoljno samo upozorenje prije napada, već je potrebno stvoriti i takozvane sigurne zone da bismo mogli govoriti o tome da Izrael operaciju vodi po pravilima i normama međunarodnog prava. Sigurno je to veoma teško, jer rukovodstvo Hamasa svoje operacije vodi iz civilnih objekata koji postaju legitimna meta, ali potrebno je i razmatrati princip proporcionalnosti koji zahtijeva da gubici nastali u vojnim akcijama ne budu pretjerani u odnosu na očekivanu vojnu prednost. Taj princip predstavlja spoj između vojne nužde i humanosti i tu se otvara veoma legitiman prostor za optužbe da, napadima na civile, Izrael čini ratne zločine. Akcije nisu proporcionalne i civili u Gazi teško pronalaze mjesto gdje će biti sigurni od napada – kaže profesor Kočan.
Dok se snažno bombardiranje nastavlja 18 UN-ovih i drugih humanitarnih organizacija su pozvale na trenutni humanitarni prekid vatre. Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Džozep Borelj (Josep Borrell) predložio je plan po kojem bi Izrael obustavio raketiranje Gaze u zamjenu za taoce koje drži Hamas. EU, SAD i Velika Britanija također zagovaraju “humanitarne pauze”, ali izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbija takve pozive.
- Pritisak javnosti je sve veći, uglavnom zbog toga što se radi o nesrazmjernoj ratnoj operaciji u kojoj u najvećoj mjeri strada civilno stanovništvo. Da bi se počelo govoriti o prekidu vatre moralo bi doći do radikalnog pomaka na nivou Vijeća sigurnosti UN-a, gdje bi se morao stvoriti konsenzus o prestanku neprijateljstava i početku pregovora. Međunarodna javnost je i dalje po prvim utiscima snažnije na strani Izraela i njegovog prava na samoodbranu, što zapravo postaje neka vrsta “bianco čeka” za sve to što vidimo u Gazi. Potreban će biti snažan angažman međunarodne zajednice, a pogotovo regionalnih sila, da bismo pronašli formulu za stvaranje uvjeta za početak pregovora – ističe Kočan.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od ukupnog broja ubijenih u Gazi 40% su djeca, 22% žene i 4% stariji. Oko 2.260 osoba, uključujući 1.270 djece nestalo je u Gazi, a pretpostavlja se da je većina zarobljena ispod ruševina. 14 od 35 bolnica i 51 od 72 klinike zatvorene su zbog štete u napadima ili nedostatka goriva, preostale bolnice djelimično funkcioniraju, a samo tri na jugu Gaze imaju kapacitete za hirurško zbrinjavanje ranjenih. Od 1. novembra ubijeno je i 70 članova osoblja UNRWA, što je najveći broj humanitarnih radnika UN-a koji su ubijeni u tako kratkom vremenskom periodu.
Oko 1,5 miliona ljudi u Gazi je interno raseljeno. UNRWA procjenjuje da se 30.000 interno raseljenih vratilo na sjever, zbog kontinuiranog bombardiranja na jugu. Od 12. oktobra Gaza nema struje, zbog čega ne rade bunari i postrojenja za desalinizaciju i prečišćavanje vode, snabdijevanje iz Izraela je prekinuto pa već 25 dana većina stanovnika nema pristup pitkoj vodi. Zbog nedostatka goriva u pitanju su životi teško ranjenih, pacijenata kojima je potrebna operacija, dijaliznih bolesnika, oboljelih od raka, novorođena djeca u inkubatorima, pacijenti sa zatajenjem bubrega
