Novih 19 otpečaćenih dokumenata iz tužbi povezanih s Džefrijem Epstajnom (Jeffrey Epstein) objavljeno je jutros.

Inače, Epstajn je osuđeni pedofil koji je počinio samoubistvo u zatvoru prije nego se suočio s optužbama za seksualnu trgovinu ljudima u seksualne svrhe.

Radi se o drugoj seriji objave, pri čemu dokumenti objavljeni jutros ukupno imaju više od 300 stranica.

Dokumenti su dio građanske tužbe za klevetu iz 2015. koju je pokrenula Virdžinia Roberts Điufre, Amerikanka koja je tvrdila da ju je Epstajn seksualno zlostavljao kao maloljetnicu i da je Gislejn Maksvel, Epstajnova najbliža saradnica, pomagala u zlostavljanju.

Jutrošnja objava dokumenta uslijedila je nakon više od 900 stranica dokumenata koji su objavljeni jučer, a u nadolazećim sedmicama se očekuje objava dodatnih dokumenata.

Očekuje se da će dokumenti ukupno, uključujući materijal koji tek treba biti otkriven, uključivati gotovo 200 imena, među njima i osoba koje su optuživale Epstajna - istaknute biznismene, političare i druge moćnike. Međutim, to što je neko imenovan u dokumentima ne znači nužno da je neko optužen ili da je počinio nedjelo.

Dokumenti se kreću od tehničkih pravnih argumenata i dokaznih predmeta do izjava u kojima se iznose navodi i opisi navodnih zločina, od kojih su mnogi ili svi izgleda već bili poznati javnosti putem drugih objava, intervjua u medijima i slično.

"Obavljanje masaže"

Jedan dokument, izjava detektiva iz Palm Biča Žozepfa Rikarija, iznosi proces za koji kaže da su Epstajn i Maksvel koristili za pronalaženje i regrutiranje djevojaka "za obavljanje masaže i rad u Epstajnovom domu". Rikari je bio glavni detektiv na prethodnom slučaju protiv Epstajna sredinom 2000-ih.

U dokumentu, kada ga je advokat pitao s koliko je djevojaka Rikari razgovarao o tome da ih je Maksvel regrutirao, Rikari je odgovorio: “Rekao bih otprilike 30. 30, 33."

Advokat je upitao Rikari: "I na kraju te masaže, ako bi ta žrtva dovela druge prijateljice, bila bi plaćena za vrbovanje tih prijateljica?" "Tačno", odgovorio je Rikari.

U drugom trenutku, advokat je upitao detektiva: "Dakle, jeste li utvrdili da je "masaža" zapravo šifra za nešto drugo?". Rikarijev odgovor glasio je: "Kad su išli na masažu, to je bilo radi seksualnog zadovoljenja."

Druga tužiteljica, čije je ime ostalo sakriveno, rekla je u iskazu iz 2016. da je, kada je imala između 15 i 17 godina, bila plaćena da masira Džefrija Epstajna iako nije imala iskustva s masažom. Masaža, mislila je, “nije uključivala nikakvu seksualnu aktivnost. To je ono što sam ja pretpostavljala.”

No, rekla je da je ta pretpostavka pogrešna. “Upravo sam bila tamo, i odjednom mi se dogodilo nešto užasno”, rekla je o svom iskustvu s Epstajnom, dodavši “nije trebalo biti seksualno, ali je bilo.”

Rekla je da je dovodila druge srednjoškolke u Epstajnov dom na njegov zahtjev i da je bila plaćena kada bude u njegovoj kući čak i ako ne radi ništa.

Dva imena skrivena

U objavljen dokumentima ima imena koja su ostala skrivena. Primjera radi, u e-mailu koju je 2011. poslala Šeron Čurčer, novinarka britanske novine Mail on Sunday, primatelju sakrivenog imena spominje nekog ko je prodan "muškarcima, uključujući dva najcjenjenija političara na svijetu", nakon čega slijedi u zagradi u kojoj su dva imena precrtama debeli crnim trakama.

No, u dokumentima ima i svima poznatih imena.

U jednom objavljenom e-mailu iz 2011. Điufre je navela da je bivši predsjednik Bil Klinton prijetio časopisu da ne piše članke o Epstajnu i seksualnoj trgovini ljudima.

U e-mailu novinarki Šeron Čurčeru, Điufre je rekla da je zabrinuta zbog davanja informacija Mailu, "s obzirom na to da je B. Klinton ušao u VF (Vanity Fair, op.a.) i zaprijetio im da ne pišu članke o trgovini o njegovom dobrom prijatelju Dž.E. (Džefriju Epstajnu)".

Điufre nije precizirala kada se Klintonova navodna interakcija s Vanity Fairom dogodila. Grejdon Karter, urednik Vanity Faira od 1992. do 2017., rekao je u izjavi za CNN da se ta interakcija "kategorički nije dogodila".

Bez novih komentara

Klintonov glasnogovornik rekao je za CNN da nemaju novih komentara o navodnom incidentu. Jučer je, kao odgovor na to što se Klinton više puta pojavljuje u dokumentima, Klintonov glasnogovornik rekao je da je "prošlo gotovo 20 godina otkako je predsjednik Klinton posljednji put imao kontakt s Epstajnom".

Prva serija dokumenata, objavljena jučer, većinom je sadržavala imena i podatke koji su već bili objavljeni u različitim medijima i objavljeni u drugim sudskim postupcima. Međutim, ovo je prvi put da su ti konkretni dokumenti javno objavljeni. U narednim danima očekuje se objava još dokumenata.

Điufre i Maksvel nagodili su se 2017. godine u građanskoj parnici, ali su sudski podnesci prethodno redigirani kako bi se zaštitila privatnost pojedinaca. Neka su imena i podaci još uvijek zacrnjeni u otpečaćenim dokumentima.

Većina dokumenata iz tužbe otpečaćena je 2019., dan prije nego što je Epstajn počinio samoubistvo u zatvoru. Maksvel trenutno služi 20-godišnju kaznu u saveznom zatvoru nakon što je 2021. godine proglašena krivim za seksualnu trgovinu ljudima.

U izjavi za CNN njeni advokati su rekli da je ona "dosljedno i žestoko tvrdila da je nevina."