SAD i Velika Britanija su zbog napada Huta na teretne brodove u Crvenom moru provele velike zračne udare na ciljeve u Jemenu. Huti su pobunjenička grupa koju podupire Iran i koja kontrolira velik dio Jemena. Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) je kazao da su američka i britanska vojska, uz podršku Australije, Bahreina, Kanade i Nizozemske, rano jutros pokrenule napade na područja pod kontrolom Huta.
Pogođeno je više od 12 ciljeva, uključujući glavni grad Sanu i Hodeidu, lučko uporište Huta na Crvenom moru. Na meti su bila logistička čvorišta, sistemi protuzračne ofbrane i skladišta oružja.
Napadi na brodove u Crvenom moru
Napadi Huta su započeli nakon početka sukoba između Izraela i Hamasa 7. oktobra. Huti su izjavili da podržavaju Hamas i rekli da će gađati svaki brod koji putuje prema Izraelu, piše BBC.
U novembru su zaplijenili izraelski teretni brod, a nakon toga su dronovima i balističkim projektilima napali nekoliko komercijalnih brodova. Njihovi napadi na Crvenom su se između novembra i decembra povećali za 500 posto. Postali su tako velika prijetnja da su velike brodarske kompanije prestale s aktivnostima u regiji.
Gotovo 15 posto globalne pomorske trgovine prolazi kroz Crveno more, koje je Sueskim kanalom povezano sa Sredozemljem i predstavlja najkraću pomorsku rutu između Evrope i Azije. Velike brodske kompanije, uključujući Mediterranean Shipping Company, Maersk, Hapag-Lloyd i naftnu kompaniju BP, rekle su da preusmjeravaju brodove dalje od Crvenog mora.
Stoga se na međunarodnim tržištima pojavio strah da će cijene goriva porasti i da će doći do poremećaja u lancima opskrbe. SAD je optužio Iran da je upleten u planiranje operacija protiv komercijalnih brodova u Crvenom moru.
Ko su Huti
Huti su naoružana grupa iz jemenske šijitske muslimanske manjine. Ime su dobili po osnivaču pokreta, Husseinu al Houthiju. Grupa je formirana 1990-ih, a borila se protiv, kako su smatrali, korupcije tadašnjeg predsjednika Alija Abdullaha Saleha.
Saleh je, uz podršku vojske Saudijske Arabije, pokušao je 2003. eliminirati Hute, ali bez uspjeha. Huti vode građanski rat protiv jemenske vlade od 2014. Vladu je poduprla koalicija arapskih zemalja predvođena Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Huti se, zajedno s Hamasom i Hezbolahom, deklariraju kao dio osovine otpora koju Iran vodi protiv Izraela, SAD i šireg Zapada.
Ko podržava Hute
Pobunjeničkoj grupi Huta uzor je šijitska oružana grupa u Libanu, Hezbolah, koja im od 2014. pruža podršku i obuku. Njihov saveznik je i Iran, s obzirom da im je Saudijska Arabija zajednički neprijatelj. Postoji sumnja da Iran opskrbljuje Hute oružjem i da im dostavlja važne obavještajne informacije koji im omogućuju da napadaju brodove u Crvenom moru.
- Znamo da je Iran uključen u planiranje operacija protiv komercijalnih brodova u Crvenom moru. To je u skladu s dugoročnom materijalnom potporom Irana i ohrabrivanjem destabilizirajućih akcija Huta u regiji - rekla je Ejdrien Votsonm (Adrienne Watson), glasnogovornica Bijele kuće za nacionalnu sigurnost.
Iran pak negira umiješanost u napade na Crvenom moru. Huti su od početka rata u Gazi ispalili balističke projektile i dronove prema Izraelu. U slučaju da ih je Iran opskrbio oružjem, to bi značilo da je prekršio UN-ov embargo na oružje. Iran je, naravno, to negirao.
Koliki dio Jemena kontroliraju Huti
Službena vlada Jemena je Predsjedničko vijeće na koje je predsjednik Abdrabbuh Mansour Hadi prenio svoje ovlasti u aprilu 2022. Međutim, sjedište vlade je u glavnom gradu Saudijske Arabije, Rijadu, nakon što je Hadi tamo pobjegao 2015. godine.
Većina jemenskog stanovništva živi u područjima pod kontrolom Huta. Osim Sane i sjevera Jemena, Huti kontroliraju i obalu Crvenog mora. Grupa na tom području prikuplja poreze i štampa novac. Vijeće sigurnosti UN-a navodi da su Huti do 2010. imali između 100.000 i 120.000 sljedbenika koje čine naoružani vojnici i nenaoružani pristaše.