VELIKA BRITANIJA

Počinje Asanžova posljednja pravna bitka: "Ako ga izruče, umrijet će"

Američki tužitelji žele suditi Asanžu po 18 tačaka vezanih uz njegovu objavu goleme količine povjerljivih američkih vojnih i diplomatski izvještaja

Džulijan Asanž. Facebook

H. J. I.

20.2.2024

Osnivač WikiLeaksa Džulijan Asanž (Julian Assange) započinje danas posljednju pravnu bitku koja bi ga mogla spasiti od izručenja Sjedinjenim Državama iz Velike Britanije, nakon 13 godina borbe s vlastima na sudovima u Engleskoj. Američki tužitelji žele suditi 52-godišnjemu Asanžu po 18 tačaka vezanih uz njegovu objavu goleme količine povjerljivih američkih vojnih i diplomatskih izvještaja putem WikiLeaksa.

Tvrde da su informacije koje su procurile životno ugrozile njihove agente te da za takav zločin nema opravdanja. Asanžove mnogobrojne pristaše smatraju ga herojem protivljenja establišmentu te novinarom kojega se kazneno goni zbog otkrivanja zlodjela i navodnih ratnih zločina koje je počinio SAD.

Pravne bitke počele 2010. godine

Asanžove pravne bitke počele su 2010. nakon čega je sedam godina proveo u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, prije nego li je odande izvučen i zatvoren 2019. zbog kršenja uvjeta puštanja na slobodu. Otad je u najstrožem zatvoru na jugoistoku Londona, u kojemu se čak i oženio.

Britanija je njegovo izručenje SAD odobrila 2022., nakon što ga je sudac isprva obustavio zbog zabrinutosti oko Asanžovog mentalnoga zdravlja, odnosno opasnosti od samoubistva u slučaju da ga se deportira.

Njegovi će advokati pokušati osporiti odluku o izručenju na dvodnevnome saslušanju pred dvoje sudija na Visokom sudu u Londonu, kada će Asanž možda posljednji put dobiti priliku da zaustavi izručenje na engleskim sudovima. Njegova žena Stela (Stella) prošle je sedmice kazala da se radi o pitanju života i smrti.

Branit će se tvrdnjama da je Asanžov progon politički motiviran te da se radi o nedopustivome napadu na slobodu govora, kao i kada je prvi put izdavaču suđeno prema američkome Zakonu o špijunaži. Podržavaju ga Amnesty International, Reporteri bez granica, medijske organizacije koje su sarađivale s WikiLeaksom i australski političari, kao što su premijer Entoni Albanese (Anthony), koji je prošle sedmice glasao za prijedlog povratka Asanža u Australiju. Papa Franjo prošle godine primio njegovu ženu.

"Umrijet će"

Ako Asanž dobije saglasnost u posljednjem suđenju, održat će se puno saslušanje kako bi se opet razmotrio njegov slučaj. Ako izgubi, preostaje mu samo Evropski sud za Ljudska prava (ECHR), na kojemu je već uložio žalbu do suđenja u Londonu.

Stela Asanž prošle je sedmice kazala da će podnijeti hitni nalog ECHR-u ako bude trebalo. Poručila je da njen muž neće preživjeti bude li bio izručen. 

- Zdravlje mu se pogoršava, kako fizički, tako i psihički. Život mu je ugrožen dokle god je u zatvoru, a ako ga se izruči, umrijet će - rekla je.

Asanžov brat Gabriel Šipton (Shipton) usporedio je osnivača WikiLeaksa s Aleksejem Navaljnim, ruskim opozicionim aktivistom koji je u petak umro u zatvoru dok je služio tridesetogodišnju kaznu.

- Dobro znam kako je to kad vam je voljena osoba nepravedno zatvorena, bez nade da će biti puštena. Bojimo se da će umrijeti: da ćemo ga izgubiti i da će nam ga uzeti američki zatvor, ili pak da će umrijeti u britanskome zatvoru - rekao je za BBC.

WikiLeaks se proslavio 2010. kada je objavio videosnimku američke vojske kako u napadu helikopterima Apache u Baghdadu 2007. ubija desetke ljudi, među kojima i dva novinara Reutersa.

Nakon toga objavio je hiljade tajnih povjerljivih dokumenata i diplomatskih izvještaja u kojima SAD kritizira svjetske vođe od ruskoga predsjednika Vladimira Putina do članova saudijske kraljevske porodice.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.