Premijer Ariel Henri (Henry) podnio je ostavku na svoju funkciju nakon nasilja i intenzivnih protesta koje su izazvale bande na Haitiju.

Vanredni sastanak

- Nakon sporazuma o uspostavljanju privremenog predsjedničkog vijeća i imenovanju privremenog premijera, prihvatili smo ostavku premijera Ariela Henrija - rekao je predsjednik Gvajane i predsjedavajući Karipske zajednice (CARICOM) Irfan Ali.

Šefovi država 25 zemalja članica CARICOM-a održali su vanredni sastanak u Kingstonu na Jamajci na kojem su razgovarali o sigurnosnoj krizi na Haitiju.

Nakon sastanka je objavljeno da je Henri, koji je od 5. marta čekao u Portoriku iz sigurnosnih razloga, svoju odluku da podnese ostavku prenio CARICOM-u.

U vijesti objavljenoj u lokalnim medijima navedeno je da su u zemlji u kojoj je nasilje nastavljeno, pripadnici bandi upali u dvije policijske stanice i zgradu Ministarstva unutrašnjih poslova.

Sukob policije s bandom

Džimi Čerizijer (Jimmy Cherizier), vođa bande zbog kojeg su hiljade zatvorenika pobjegle iz zatvora, rekao je 6. marta da će, ako premijer Henri ne podnese ostavku, "Haiti ili biti raj za sve ili pakao za sve".

Naoružane bande koje su tražile Henrijevu ostavku pokrenule su 2. i 3. marta oružani napad na dva zatvora u blizini Port-au Princea i regije Croix des Bouquets i sukobile se sa snagama sigurnosti. Tokom sukoba iz zatvora je pobjeglo oko 4.000 zatvorenika, a poginulo je 12 osoba.

Vlada je 4. marta objavila da je proglašeno vanredno stanje od 72 sata i da će u određenim satima biti uveden policijski sat kako bi se uhvatili kriminalci koji su pobjegli iz zatvora.

Čerizijerova banda je mnogo puta pokušavala zauzeti aerodrom u glavnom gradu kako bi spriječila premijera Henrija da se vrati u zemlju.

Henri je bio u Najrobiju u vrijeme napada bandi kako bi razmotrio slanje multinacionalnih snaga sigurnosti na čelu s Kenijom na Haiti.