Zbog popuštanja energetske krize Njemačka je zatvorila nekoliko elektrana na ugalj, a njemačka vlada namjerava postupno izbaciti ugalj iz upotrebe do 2030., javlja Anadolija.
Termoelektrana
Naime, Njemačka je krajem marta zatvorila nekoliko termoelektrana na ugalj koje su radile posljednje dvije godine tokom energetske krize, ali sada njihov rad više nije potreban zbog pouzdanijeg snabdijevanja električnom energijom.
Kako je objasnio njemački ministar privrede Robert Habek (Habeck), snabdijevanje električnom energijom sada je pouzdanije nego što je bilo prije krize, a elektrane na ugalj više nisu potrebne.
Cijene električne energije i plina značajno su pale, a procvat obnovljive energije znači da "većina električne energije sada dolazi iz čistih izvora koji nisu prihvatljivi za klimu", rekao je Habeck.
RWE i Leag potvrdili su da su zatvorili nekoliko elektrana na lignit u regijama ugljena Rhineland i Brandenburg.
Osim toga, njemačko ministarstvo privrede objavilo je da je osam srednjih i manjih termoelektrana na ugalj ukupne snage 1,6 gigavata trajno isključeno s mreže.
Tokom energetske krize
Tokom energetske krize, kada je Njemačka tražila alternative ruskom plinu, čiji je bila veliki potrošač, nakon ruske invazije na Ukrajinu, neke termoelektrane na ugalj, koje su prema prvotnim planovima trebale prestati s radom, produžile su aktivnosti, od kojih su neki bili u rezervi, i ponovno pokrenuta.
- Zatvaranja su bila planirana i propisno uzeta u obzir u svim prognozama snabdijevanja. Sigurnost snabdijevanja i dalje je osigurana - rekao je njemački regulator energetske mreže BNetzA, prenosi portal Euractiv.
Spaljivanje uglja jedan je od načina proizvodnje električne energije koji najviše zagađuje okoliš, pa su svjetski čelnici prošlog decembra na klimatskoj konferenciji COP28 u Ujedinjenim Arapskim Emiratima pozvali na ubrzanje napora za postupno ukidanje energije iz uglja.
Njemačka vlada postavila je rok do 2030. godine za "idealno" postupno ukidanje uglja.
U 2023. Njemačka je ugljem osiguravala 26 posto svoje energije, što je pad u odnosu na 33 posto godinu ranije, kada je energetska kriza bila na vrhuncu.
