Na današnji dan 2021. godine, u Beogradu je od posljedica Covida-19 umro Đorđe Marjanović, najpopularniji pjevač tokom šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina 20. vijeka u Jugoslaviji i, prema mnogima, najveća zvijezda jugoslavenske zabavne muzike.
Muzikom se počeo baviti kao student farmacije, '50-ih godina prošlog vijeka. Popularnost stiče nakon televizijskog nastupa u kojem je otpjevao tada vrlo popularnu pjesmu "Zvižduk u osam". Đorđe je ostao upamćen najviše po svojim teatralnim nastupima na pozornici, u kojima je padao na koljena, bacao sako u publiku, plakao..., te na taj način pridobio brojne obožavatelje.
Moždani udar na nastupu
Učestvovao je na gotovo svim festivalima zabavne muzike u bivšoj Jugoslaviji. Njegovi najveći hitovi, uz "Zvižduk u osam", bili su: "Lazarela", "O, kakav mjesec", "Ljepotica", "Biondina", "Renato", "Ja plaćam ove noći", "Raznosač mlijeka", "Beograde", "Djevojko mala", "Romana", "Đavoli", "Dirlada", "Lazarela", "Milord" i "Natali".
Koban mu je bio 14. april 1990. godine, kada je nastupio u Australiji kao gost na koncertu Lepe Brene u Melburnu, gdje je, dok je pjevao pjesmu "Mene nema ko da žali", doživio moždani udar.
Od publike se oprostio koncertom u beogradskom Sava centru 2004. godine.
Za njegov 80. rođendan, u oktobru 2011., u Domu sindikata u Beogradu održan je koncert „Milordu s ljubavlju".
Rođen francuski fizičar i nobelovac Pjer Kiri
1859. - Rođen francuski fizičar Pjer Kiri (Pierre Curie), koji je sa suprugom Marijom i Antoan-Anrijem Bekerelom (Antoine Henri Becquerel) 1903. godine podijelio Nobelovu nagradu za fiziku. S bratom Žakom (Jacques) otkrio je 1880. piezoelektricitet. Proučavao je magnetske pojave, a 1898. je sa suprugom pronašao radioaktivne elemente - polonijum i radijum. Dokazao je 1903. da soli radijuma spontano oslobađaju toplotu. Radovi bračnog para Kiri su temelj moderne nauke o radioaktivnosti i pokazali su da radioaktivnost uglavnom ne zavisi od spoljašnjih uslova.
1886. - Umrla američka spisateljica Emili Dikinson (Emily Dickinson), za života gotovo potpuno anonimna, jer je do smrti objavila samo pet pjesama. Njenih više od hiljadu pjesama, otkrivenih poslije smrti, posthumno je objavljeno u šest tomova. Priređivači su ih podijelili u četiri kategorije: pjesme o prirodi, o vremenu i vječnosti, o ljubavi i o životu. Njena poezija, prodorne introspektivnosti i snažnog mističnog podteksta, pisana izvanredno preciznim i suptilnim stilom, obiluje samoniklom originalnošću.
1891. - Rođen ruski pisac Mihail Afanasjevič Bulgakov, po profesiji ljekar, koji je - zbog nepristajanja da se dodvorava vlastima i služi propagandi kao "inžinjer duša", što se za sovjetske umjetnike podrazumijevalo poslije Oktobarske revolucije - decenijama bio u nemilosti. Zbog romana s fabulom iz građanskog rata "Bijela garda", kasnije dramatizovanog pod nazivom "Dani Turbina", u kojem je razmatrao istrajnost etičko-estetičkog kodeksa ličnosti u sudbinskim trenucima historije, bio je meta napada samog Staljina. Sličan gnjev izazvao je romanom "Majstor i Margarita", štampanim u Moskvi tek 1966. Ostala djela: pripovijetke "Bilješke mladog ljekara", "Đavolijada", "Kobna jaja", "Pseće srce", romani "Život gospodina de Molijera", "Pozorišni roman" (nedovršen), drame "Bjekstvo", "Zojkin stan", "Purpurno ostrvo", "Adam i Eva", "Blaženstvo", "Ivan Vasiljevič", "Bratstvo licemjera", "Posljednji dani", "Batum", scenariji: "Revizor", "Mrtve duše", dramatizacija "Mrtvih duša", "Rata i mira".
1911. - Švajcarski pisac Maks Friš (Max Frisch), liberalni intelektualac, skeptik koji je analizirao duhovne tendencije i protivrječnosti savremenog svijeta, rođen je na današnji dan. Tragao je za identitetom ličnosti, s pravom na "privatnu" sudbinu u svijetu savremene civilizacije koji pojedincu natura ulogu. Djela: romani "Štiler", "Homo faber", "Neka mi ime bude Gantenbajn", pripovijetka "Montok", drame "Kineski zid", "Grof Ederland", "Don Žuan ili Ljubav prema geometriji", "Biderman i palikuće", "Andora", "Biografija", knjige dnevnika: "Dnevnici 1946-1949", "Dnevnici 1966-1971", koje su spoj činjenica s refleksijama i komentarima.
Umro srbijanski historičar književnosti Jovan Skerlić
1914. - Umro srbijanski književni kritičar i historičar književnosti Jovan Skerlić, profesor Beogradskog univerziteta, najutjecajniji kritičar svog vremena. Prve radove objavio je u satiričnim i socijalističkim listovima, a zatim se visprenom kritikom - često beskompromisnom i presuditeljskom - najčešće oglašavao u "Srpskom književnom glasniku", koji je od 1905. do 1907. uređivao s Pavlom Popovićem, a potom sam do smrti. Djela: rasprave i studije "Pogled na današnju francusku književnost", "Uništenje estetike i demokratizacija umjetnosti", "Francuski romantičari i srpska narodna poezija", "Srpska književnost u osamnaestom veku", "Omladina i njena književnost", "Jakov Ignjatović”...
1994. - Preminula Olga Spiridonović, srbijanska filmska, televizijska i pozorišna glumica. Najpoznatija je po naslovnoj ulozi u makedonskom filmu “Mis Ston”, za koju je dobila Zlatnu arenu na Pulskom festivalu 1959. godine.
2012. - Umro Karlos Fentes (Carlos Fuentes), meksički književnik, kojeg je “New York Times” opisao kao "jednog od najpoštovanijih pisaca sa španskog govornog područja", dok ga je “Guardian” nazvao "najvećim meksičkim piscem". Među njegovim djelima izdvajaju se "Smrt Artemija Cruza", “Aura”, “Stari gringo” i “Christopher nerođeni“. Dobitnik je brojnih literarnih nagrada, između ostalih, nagrade "Miguel de Cervantes" kao i najvećeg meksičkog priznanja medalje časti "Belisario Domínguez".
2019. - Preminuo srbijanski glumac Mihailo Janketić koji je ostvario uloge u više desetaka filmova i TV serija, a također je brojne uloge ostvario u Jugoslovenskom dramskom pozorištu. Veliku popularnost kod televizijske publike donele su mu uloge u TV serijama „Sivi dom“, „Bolji život“, „Srećni ljudi“, a u seriji „Porodično blago“ igrao je glavnu mušku ulogu. Dobio je nagradu Dobričin prsten 2003. godine.
