Na današnji dan 1975. godine, u Los Anđelesu je rođena Anđelina Džoli (Angelina Jolie), američka filmska i televizijska glumica, rediteljica i ambasadorica dobre volje Visokog komesarijata UN-a za izbjeglice.

Anđelinin otac je bio poznati glumac Džon Vojt (Jon Voight), koji je za ulogu u filmu „Povratak veterana“, 1978. godine, dobio Oskara, a majka Maršelin Bertran (Marcheline Bertrand) bila je manekenka i glumica.

Prvu filmsku ulogu Anđelina je dobila 1982. godine, u filmu „Lookin to Get Out“, koja nije bila zapažena, ali krajem 90-ih godina 20. vijeka proslavlja se ulogom akcione junakinje Lare Kroft.

Dobitnica je tri Zlatna globusa i Oskara za najbolju sporednu ulogu.

Anđelina je, 2001. godine, proglašena UN-ovom ambasadoricom dobre volje pa je često obilazila izbjegličke kampove u kriznim i ratom opustošenim područjima.

U zemlji krvi i meda

Godine 2006., Anđelina je izabrana za "najzgodnije slavno tijelo" u izboru E! Television i najljepšu ženu u izboru časopisa "People".

S bivšim suprugom, također slavnim glumcem, Bredom Pitom (Brad Pitt) ima troje biološke i troje usvojene djece.

Godine 2011., snimila je svoj režiserski prvjenac „U zemlji krvi i meda“, prema vlastitom scenariju. Film priča o ratu u Bosni i Hercegovini, a glavne uloge tumače Zana Marjanović, Goran Kostić i Rade Šerbedžija. Naslov filma je igra riječi: turski naziv za med je 'bal', a za krv je 'kan', čime se dobiva riječ 'Balkan'.

Prema Anđelininoj izjavi, ovim filmom željela je kritizirati međunarodnu zajednicu koja nije na vrijeme intervenirala u sukobu. Prilikom bosanskohercegovačke premijere filma, u februaru 2012., posjetila je Sarajevo i održala press konferenciju. 

Rođen grčki filozof Sokrat, otac etike

Prema mnogim historičarima, na današnji dan 470. godine prije nove ere, rođen je jedan od najvećih grčkih filozofa Sokrat, otac i osnivač etike ili moralne filozofije. Sokrat je tvrdio da čovjeka ne određuje samo opažaj, nego prije svega um, osjećaj dužnosti, moral i savjest. Za Sokrata je najviša vrlina znanje, zbog čega je pridavao veliki značaj odgajanju mladih. Osim znanja, kao važne vrline isticao je umjerenost, samosavladavanje, usavršavanje i poštivanje zakona. Sokratov najveći doprinos zapadnjačkoj misli su njegovi dijalozi, koje je mnogo koristio u istraživanju moralnih koncepata i prvi put su opisani u dijalozima Sokratovog učenika Platona. Prema tim opisima, metod vođenja dijaloga ima dvije faze: ironiju, koja dovodi sagovornika do saznanja da ništa ne zna o onom što ga učitelj pita, pa otud i Sokratova poznata rečenica: "Znam da ništa ne znam". Ustvari, Sokrat je tvrdio da je svjesnost neznanja prvi stepen sticanja znanja. Druga faza je majeutika ili babička vještina, koja u drugom dijelu razgovora postepeno dovodi sagovornika do saznanja – odnosno do "porađanja istine".

1783. - Francuski pronalazači braća Etjen i Žozef Mongolfje (Etienne i Joseph Montgolfier) prvi put javno demonstrirali letenje balonom napunjenim zagrijanim zrakom.

1798. - Umro italijanski avanturista Đovani Đakomo Kazanova de Saingalt (Giovanni Giacomo Casanova de Seingalt), sinonim latinskog ljubavnika, jedna od najkoloritnijih ličnosti Evrope 18. vijeka. Tokom burnog života bio je učenik vjerske škole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar. Njegovi "Memoari" su dragocjena slika evropskog društva epohe u kojoj je živio.

1931. - Rođen Antun Vrdoljak, hrvatski glumac, režiser i producent, bivši direktor HRT-a, bivši predsjednik, danas počasni predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i član Međunarodnog olimpijskog odbora. Na filmu se pojavio kao glumac 1957. (“Nije bilo uzalud” N. Tanhofera). Uloga putnika u Tanhoferovu filmu H-8 (1958.) donosi mu – zbog pučkog šarma priprostog mladića – veliku popularnost. Glumio je u 20-ak filmova i koprodukcijskih projekata. Za ulogu ratne žrtve u filmu “Rat” (1960.) Veljka Bulajića nagrađen je Zlatnom arenom na Festivalu u Puli.

1971. - Umro mađarski filozof Đerđ Lukač, protagonista "zapadnog marksizma". U mladosti je u "nemarksističkom periodu" napisao "Historiju razvoja moderne drame" i eseje "Duša i oblici". Poslije poraza mađarske revolucije emigrirao je u Austriju, a 1929. u SSSR, potom u Njemačku, gdje je predvodio književnu grupu pisaca-komunista, poslije čega je do 1945. ponovo bio u Moskvi, gdje je napisao studiju "Mladi Hegel". Po povratku u domovinu bio je profesor Budimpeštanskog univerziteta, a 1956. ministar u vladi Imre Nađa, poslije čijeg pada je lišen profesije, uklonjen iz Akademije nauka i interniran. Od 1957. do smrti 1971. povukao se iz javnog života. Ostala djela: "Razaranje uma", "Egzistencijalizam ili marksizam", "Estetika", "Ontologija društvenog bića".

Osnovan Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine

1992. – Osnovan Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine. Stjepan Kljuić izabran je za prvog predsjednika, a njegov zamjenik bio je Uglješa Uzelac. Nakon osnivanja i prvog nastupa sportista naše države na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine, usljedilo je i zvanično priznanje od Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK-a), koji je tu odluku donio na zasjedanju svog Izvršnog komiteta u Monaku 24. septembra 1993. godine. Nakon osnivanja i međunarodnog priznanja, Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine je 8. decembra 2002. godine upisan u registar Ministarstva pravde kao prva sportska organizacija u koju se udružuju nacionalni sportski savezi. Upisom u ovaj registar, kao i potpisom Lozanske deklaracije od 28. jula 1999. godine, Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine je konstituisan u krovno sportsko tijelo države Bosne i Hercegovine. Olimpijski komitet BiH kao član MOK-a je obavezan u svom radu poštovati pravila Olimpijske povelje, Statuta MOK-a, Etičkog kodeksa MOK-a, Svjetskog antidoping kodeksa, zajedničke Izjave iz Lozane, Zakona o udruženjima i fondacijama BiH, te Zakona o sportu Bosne i Hercegovine.

1993. – Vijeće sigurnosti UN-a Rezolucijom proglasilo Sarajevo, Goražde, Tuzlu, Bihać, Srebrenicu i Žepu zaštićenim zonama u Bosni i Hercegovini. Snage UN-a dobile su ovlaštenja da upotrijebe silu radi njihove odbrane.

2008. - Predsjedništvo BiH donijelo odluke o prihvatanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i o stupanju na snagu Privremenog sporazuma.