Predsjednici Rusije i Sjeverne Koreje, Vladimir Putin i Kim Džong Un, počeli su razgovore u Pjongjangu.

Sa ruske strane na ovom sastanku prisustvuju i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, prvi potpredsjednik Vlade Denis Manturov, potpredsjednik Vlade Aleksandar Novak i portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Na korejskoj strani u razgovorima učestvuju i ministar vanjskih poslova Čoi Song Hi, zamjenik predsjednika Centralnog vojnog komiteta Radničke partije Sjeverne Koreje Park Čong Čon, kao i zamjenik ministra vanjskih poslova Im Čong Il.

Putin je otvorio razgovore s Kimom rekavši mu da Moskva cijeni podršku Pjongjanga Rusiji uključujući "smjer oko Ukrajine", izvještava ruska novinska agencija Tass.

Rusija se bori protiv "decenija nametnute američke imperijalističke politike", rekao je Putin navodno Kimu.

Teme sastanka

Putin i Kim će razgovarati o međunarodnoj agendi, sigurnosnim pitanjima, saradnji u oblasti privrede, energetike, transporta i poljoprivrede.

Program posjete obuhvata i gala koncert u čast Putinove posjete, državni prijem i polaganje vijenca na Spomenik oslobođenja koji je posvećen vojnicima Crvene armije koji su oslobodili Koreju tokom Drugog svjetskog rata.

Putin je posljednji put posjetio Severnu Koreju 2000. godine. Kim je posjetio Rusiju od 12. do 17. septembra kada je pozvao Putina da poseti Pjongjang.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao je na zajedničkom brifingu za novinare nakon razgovora s Državnim sekretarom SAD-a Entonijem Blinkenom da ruski rat u Ukrajini potpomažu Kina, Sjeverna Koreja i Iran, koji priželjkuju pad NATO-a.

- Također, zabrinuti smo i oko moguće podrške koju bi Rusija mogla pružiti Sjevernoj Koreji, kad se govori o podršci njihovom raketnom i nuklearnom programu - kazao je Stoltenberg.

Rekao je da ovo, zajedno s podrškom koju Kina daje ruskoj ratnoj ekonomiji, pokazuje da su sigurnosna pitanja u Europi povezana s Azijom te dodao da će se na samitu NATO-a, koji će se održati idući mjesec u Vašingtonu, učvrstiti veze NATO-a s Australijom, Novim Zelandom, Južnom Korejom i Japanom.

Suočavanje s posljedicama

Stoltenberg je kazao da bi se Kina u nekom trenutku trebala suočiti s "posljedicama". "Ne mogu nastaviti imati normalne trgovinske odnose sa zemljama u Europi dok istovremeno podržavaju najveći rat u Evropi nakon Drugog svjetskog rata - poručio je.

Stoltenberg je rekao da se još ne može znati o kakvim se posljedicama radi, ali da je to "pitanje kojime se treba pozabaviti jer se ovako ne može nastaviti". Na brifingu sa Stoltenbergom, Blinken je kazao da je Putinov put u Pjongjang pokazatelj da "očajno" želi učvrstiti odnose sa zemljama koje mogu podržati njegov rat u Ukrajini.

Dodao je da je podrška Kine omogućila Rusiji da zadrži svoju odbrambenu industrijsku bazu tako što Moskvu opskrbljuje sa 70 posto uvoza strojnih alata te 90 posto mikroelektronike.