U vatrenom govoru vođa Hezbolaha Hassan Nasrallah zaprijetio je napadima na Kipar, maleni i podijeljeni mediteranski otok, ako pomogne Izraelu u potencijalnom ratu između libanske militantne grupe i Izraela. 

- Kipar će također biti dio ovog rata ako otvori svoje aerodrome i baze za izraelske snage - rekao je vođa militantne grupe koju podržava Iran u televizijskom govoru u srijedu, dan nakon što je Izrael upozorio na mogućnost otvorenog rata u Libanonu, piše CNN.

Kiparski predsjednik Nikos Christodoulides u svom je odgovoru negirao da je njegova zemlja upletena u sukob. "Izjave nisu ugodne i njima se pokušava stvoriti slika da je Kipar uključen u ratne operacije. Ali nije uključen ni na koji način", rekao je Christodoulides dodavši da su otvorene linije komunikacije s libanonskom i iranskom vladom.

EU stala u odbranu Kipra

Evropska unija u četvrtak je stala u obranu Kipra rekavši da se radi o zemlji članici EU. "Svaka prijetnja jednoj od naših članica prijetnja je EU", rekao je novinarima Peter Stano, glasnogovornik EU. Susjedna Grčka također je izrazila svoju punu solidarnost s Kiprom napisavši u objavi na X-u da je "prijetnja upotrebom sile flagrantno kršenje Povelje Ujedinjenih nacija".

U očitom pokušaju kontroliranja štete libanski ministar vanjskih poslova Abdallah Bou Habib nazvao je svog kiparskog kolegu Constantinosa Kombosa izražavajući "kontinuirano oslanjanje Libana na pozitivnu ulogu koju Kipar ima u podržavanju stabilnosti u regiji".

Dok stručnjaci kažu da je rat između Izraela i Hezbolaha i dalje malo vjerojatan, sam spomen Kipra dodaje novu dimenziju sukobu Izraela i Hamasa u Gazi. Riskira uvlačenje zemlje EU u rat koji se već proširio Bliskim istokom i stavlja u centar pažnje veze Cipra s Izraelom. Evo što zasad znamo o tome.

Zašto je važan položaj Kipra?

Kao otok u istočnom Sredozemlju, smješten na geopolitičkoj razdjelnici između Bliskog istoka i južne Evrope, Kipar je geografski mnogo bliži sukobima na Bliskom istoku nego europskim centrima moći.

Otok je površinom otprilike šest puta manji od BiH i podijeljen je na dva dijela: južni dio u kojem se govori grčki, poznat kao Republika Kipar, te područje u kojem se govori turski, poznato kao Turska Republika Sjeverni Kipar.

Podijeljenost otoka odražava suparništvo između regionalnih suparnika Grčke i Turske. Većina međunarodne zajednice priznaje samo suverenitet grčkog dijela Kipra, a to je bila nacija prema kojoj su bile usmjerene Nasrallahove prijetnje.

Republika CKpar je članica EU, ali ne i NATO-ovog odbrambenog saveza koji obvezuje zemlje članice da priskoče jedna drugoj u obranu u slučaju napada. Na Kipru živi oko 920.000 ljudi, a glavni grad zemlje je Nikozija.

Koliko su bliske veze Cipra s Izraelom?

Diplomatski odnosi između Kipra i Izraela započeli su 1960. godine, nakon osamostaljenja otoka od britanske kolonijalne vladavine, ali Kipar nije otvorio ambasadu u Tel Avivu sve do 1994. Odnosi su se pogoršali 80-ih i 90-ih zbog bliskih veza Izraela s Turskom i arapsko-izraelskog sukoba, u kojem je Kipar stao na stranu arapskih država i podržao palestinsku državnost.

Odnosi su se popravili kasnih 90-ih i 2000-ih godina, kada se Izrael počeo okretati istočnom Mediteranu radi ekonomskih partnerstava, posebno nakon otkrića prirodnog plina u regiji. Stručnjaci kažu da je Izrael također gledao na Kipar kao na partnera za suzbijanje regionalnih prijetnji, posebno od Turske i grupa povezanih s Iranom.

Izrael je posljednjih godina koristio kiparski teritorij za obuku svojih trupa za eventualni rat s Hezbolahom. Teren Kipra sličan je onom Libanona, saopštile su Izraelske obrambene snage (IDF). IDF je 2022. proveo zajedničku vojnu vježbu s kiparskim snagama.

Neke zajedničke vježbe bile su usmjerene na borbu protiv više frontova i protiv Hezbolaha u Libanonu, izvijestili su izraelski mediji. Njihove posljednje vježbe izvedene su u maju 2023. na Kipru. Ured kiparskog predsjednika objavio je u četvrtak na X-u da ta zemlja "nikada nije omogućila i neće omogućiti bilo kakvu agresivnu akciju ili napad protiv bilo koje zemlje".

Kakva je bila uloga Kipra u ratu u Gazi?

Kipar je odbacivao sve sugestije da je upleten u rat u Gazi ističući svoje humanitarne napore koji su pomogli da se u Gazu dopremi nešto pomoći. "Republika Kipar nije dio problema. Republika Kipar je dio rješenja", rekao je predsjednik Christodoulides i dodao: "A našu ulogu u tome, na primjer, kroz humanitarni koridor, ne prepoznaje samo arapski svijet već i međunarodna zajednica u cjelini."

U martu je Cipar počeo dopuštati brodovima s humanitarnom pomoći da isplovljavaju iz njegovih luka u sklopu međunarodnih napora da se omogući dostava humanitarne pomoći morem prema Gazi. Prva pomorska pošiljka za Gazu nosila je 200 tona hrane, što je otprilike 500.000 obroka.

Logistički centar EU također je postavljen na Kipru kako bi se olakšao protok pomoći u Gazu. Nikozija je kritizirala neke akcije Izraela u Gazi, posebno one koje su ometale isporuku humanitarne pomoći.

U aprilu je Kipar izdao zajedničku izjavu s Ujedinjenim Arapskim Emiratima osuđujući smrtonosni izraelski napad na dobrotvornu organizaciju World Central Kitchen, u kojem je ubijeno sedmero ljudi. Cipar je također više puta osudio Hamas zbog napada na Izrael 7. oktobra.

Koja je vjerojatnost da se Kipar dublje uključi?

Otok je već bio u unakrsnoj vatri regionalnih sukoba, što je podsjetnik na njegovu blizinu nestabilnom Bliskom istoku. Projektil za koji se sumnja da je ruske proizvodnje eksplodirao je 2019. iznad sjevernog Kipra. Kiparski funkcioneri vjeruju da je projektil povezan s vojnim operacijama u Siriji, a pao je oko 24 kilometra sjeverno od glavnog grada Nikozije.

Scenarij u kojem Izrael koristi ciparske baze za svoje vojne snage, na što je Hezbolah upozoravao, efektivno bi proširio rat u Gazi na Europsku uniju, napisao je na X-u Mohammad Ali Shabani, iranski analitičar i urednik Amwaj.media. To bi značilo da je jedna zemlja EU prvi put izravno uključena u prošireni rat u Gazi.

Neki stručnjaci kažu kako je mala mogućnost da sukob između Izraela i Hezbolaha preraste u sveopći rat jer nijedna strana ne želi takvu eskalaciju.

"Hezbolahovo objavljivanje snimke dronom osjetljivih položaja unutar Izraela ima za cilj odvraćanje Izraela", rekla je za CNN Lina Khatib, suradnica u Programu za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri londonskom think tanku Chatham House, pozivajući se na devetminutni video koji je Hezbolah objavio u utorak, a prikazuje civilne i vojne lokacije oko izraelskog grada Haife.

"Ni Izrael ni Hezbolah nemaju koristi od sveopćeg rata"

"Normalno je da i Izrael i Hezbolah imaju vojne planove za rješavanje potencijalne eskalacije. Ali kako stvari stoje, ni Izrael ni Hezbolah nemaju koristi od sveopćeg rata", rekla je Khatib dodavši da Hezbolah zna kako bi rat s Izraelom bio razoran po Libanon i da u zemlji nema apetita za takav scenarij.

Također je malo vjerojatno da će Bidenova administracija dopustiti Izraelu da sam vodi rat na dva fronta, rekla je Khatib i dodala da bi uplitanje SAD-a moglo povući druge aktere koje podupire Iran, kao i potencijal da sam Iran bude meta. "Ovo je visoka cijena koju Iran želi izbjeći. SAD se također ne želi naći u još jednoj bliskoistočnoj močvari, posebno ne uoči predsjedničkih izbora", zaključila je Khatib.