Prvi TV duel američkih kandidata za predsjedničke izbore Džoa Bajdena (Joe Biden) i Donalda Trampa (Trump) zakazan je za 27. juni, javio je Institut za politiku i ekonomiiju jugoistočne Evrope (IPESE). 

Bajden i Tramp su dogovorili datume dvije izborne debate. Prva će biti 27. juna, a domaćin će biti CNN. Druga je zakazana za 10. septembar, a domaćin te debate bit će ABC.

"Na tebi je, Donalde"

U trećem dijelu Vodiča za američke izbore, koji je pripremio Institut, objašnjavaju kad je nastao sistem predsjedničkih debata, ko ih organizuje, kakva su pravila, koliko utiču na rezultate izbora.

Brzi dogovor o dva datuma debata uslijedio je nakon što je šef Bijele kuće rekao da ne namjerava da učestvuje u uobičajenim jesenjim debatama u organizaciji Komisije za predsjedničke debate. 

Njegov tim predložio je okršaj pred kamerama u medijskim kućama, pa je Bajden javno rekao da je prihvatio poziv CNN-a uz poruku: "Na tebi je, Donalde".

Tramp, koji je insistirao da je spreman za debatu bilo gdje i bilo kad, na svojoj društvenoj mreži Truth Social odgovorio je će biti tamo uz poruku koju izgovaraju voditelji pred početak bokserskih mečeva: "Spremimo se za tučnjavu!".

Tramp i njegov tim vjeruju da je glavni zadatak da pojačaju zabrinutost glasača zbog Bajdenovih godina i mentalnog zdravlja, dok Bajden i njegov tim smatraju da mogu da iskoriste Trampovu retoriku protiv njega i podsjete birače zašto su aktuelnom šefu Bijele kuće pružili podršku četiri godine ranije.

Najavljena debata 27. juna

Zanimljivo je da je najavljena debata 27. juna zakazana neočekivano rano. I to u trenutku kada ni jedan, ni drugi kandidat nisu formalno predsjednički kandidati svojih partija. 

Prema očekivanjima, Tramp će postati republikanski kandidat nakon Republikanske nacionalne konvencije u Milvokiju od 15. do 18. jula. Bajden će predsjednički kandidat postati poslije Demokratske nacionalne konvencije koja će se održati u Čikagu od 19. do 22. avgusta.

Ova debata će biti različita od uobičajenih i po tome što će se na njoj sukobiti samo Bajden i Tramp, a izostat će treći kandidat Robert Kenedi, ali i po tome što neće biti gledalaca.

Inače, predsjedničke debate su relativno nova pojava u izbornom procesu u SAD. Političkih rasprava između kandidata bilo je povremeno i u 19. vijeku, ali njih nije moglo da prati mnogo ljudi, pa niti su bile obavezne, niti je bilo bilo kakvih pravila. S pojavom televizije, mnogo toga se promijenilo, pa je 1956. student Univerziteta u Merilendu Fred Kan, doseljenik iz Nemačke i veteran Korejskog rata, pokušao da organizuje debatu između Adleja Stivensona i Dvajta Ajzenhauera. 

Do nje nije došlo, ali zahvaljujući ovoj inicijativi organizovane su tri debate Džona Kenedija i Ričarda Niksona 1960. godine.

Nakon okršaja Kenedija i Niksona predsjedničke debate nisu organizovane sve do 1976. Tada su se, pred kamerama, sukobili Džerald Ford i Džimi Karter. Sponzor ovih događaja bila je Liga žena glasača, koja je bila sponzor i 1980. i 1984. godine.

Kada su odustali od toga jer su kandidati pokušavali da kontrolišu svaki aspekt debate, dvije velike partije su organizovale Komisiju za predsjedničke debate i ona je bila organizator ovih okršaja kandidata sve do ove godine.

Uticaj debata na izborne rezultate

O uticaju debata na izborne rezultate često se raspravlja. Pojedini historičari i analitičari smatraju da je Džon Kenedi tesno pobijedio Ričarda Niksona nakon odličnog nastupa u prvoj TV debati 1960., da je Džerald Ford izgubio izbore 1976. zbog užasnog odgovora na pitanje o sovjetskim trupama u istočnoj Evropu tokom debate, a da je Ronaldu Reganu glumačko iskustvo iskorišteno u TV okršajima pred kamerama donijelo dva mandata. 

Drugi stručnjaci smatraju da nije baš najjasnije da li nekoliko nastupa pred kamerama zaista može da promijeni mišljenje glasača, posebno u jako polarizovanom društvu.

Međutim, jasno je da debate imaju veliku gledanost. Tako je prrvi TV okršaj Bajdena i Trampa 2020. gledalo više od 73 miliona ljudi.

To je treća najgledanija debata u historiji, nakon one Klintonove i Trampove (2016. - 84 miliona) i Džimija Kartera, te Ronalda Regana s 80,4 miliona.