Na današnji dan 1893. godine, u Zagrebu je rođen Miroslav Krleža, književnik i enciklopedist, jedan od najvećih hrvatskih i regionalnih pisaca 20. vijeka. Premda je Krležino djelo izrazito određeno Zagrebom, više puta je duže vrijeme izbivao: 1920–21. boravio je u ludbreškom kraju, početkom 1925. nekoliko je mjeseci boravio u Rusiji; od januara do septembra 1932. bio je u Češkoj, pa u Varšavi i Parizu; od jeseni 1933. pokušavao je djelovati u Beogradu, gdje je 1934. s M. Bogdanovićem pokrenuo časopis “Danas”.

U Drugom svjetskom ratu (1941. – 1945.) bio je prvo uhapšen, a potom u prešutnoj kućnoj internaciji uz podršku kruga prijatelja u kojem se isticao Đ. Vranešić. Izabran je 1947. za redovnog člana JAZU-a, u Parizu je 1949/50. pripremao izložbu jugoslavenske srednjovjekovne umjetnosti, a 1950. postao je direktor novosnovanog Leksikografskoga zavoda (ujedno i glavni urednik Enciklopedije Jugoslavije), što je ostao do smrti.

Objavio gotovo 200 knjiga

Njegovi su časopisi “Plamen”, “Književna republika”, “Danas” i “Pečat” orijentacijska polja hrvatskog modernizma. Učestvovao je i u pokretanju i određivanju smjera dvaju najznačajnijih književnih časopisa druge polovine 20. vijeka – “Republike” i “Foruma”.

Za svog stvaralačkog vijeka objavio je gotovo 200 autorskih knjiga. Premda je bio utjecajna figura društvene nomenklature i najprevođeniji hrvatski pisac svog doba, utemeljitelj Leksikografskog zavoda (koji danas nosi njegovo ime) te pokretač niza enciklopedija, Krleži za života nisu bila objavljena cjelovita djela. S tim u vezi je i njegova oporuka, kojom je na dvadesetak godina bilo odgođeno raspolaganje njegovom rukopisnom ostavštinom, što se većim poznatim dijelom danas čuva i obrađuje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Ukupno je objavio osamnaest dijaloških tekstova: “Legendu”, “Maskeratu”, “Hrvatsku rapsodiju” (1917), “Kraljevo”, “Kristofora Kolumba” (1918), “Michelangela Buonarrotija”, “U predvečerje” (1919), “Galiciju”, “Adama i Evu”, “Golgotu” (1922), “Vučjaka” (1923), “U agoniji”, “Gospodu Glembajeve” (1928), “Ledu” (1932), “U logoru” (1934), “Areteja” (1959), “Salomu” (1963), “Put u raj” (1970). Enciklopedija posvećena Krležinom životu i radu (“Krležijana”, I–III) objavljena je od 1993. do 1999. godine.

Rođen Žozef Mari Žakar, izumitelj mehaničkog tkalačkog razboja

1752. - Rođen francuski pronalazač Žozef Mari Žakar (Joseph-Marie Jacquard), koji je 1801. izumio mehanički tkalački razboj, nazvan njemu u čast "Žakarova mašina".

1816. - Umro engleski pisac i političar irskog porijekla Ričard Brinsli Batler Šeridan (Richard Brinsley Butler Sheridan), čije se komedije odlikuju izvrsnim komičnim likovima i duhovitim dijalogom. Djela: komedije "Škola ogovaranja", "Suparnici", "Kritičar".

1854. - Preminuo njemački fizičar Georg Simon Om (Ohm), koji je otkrio odnos struje elektromotorne sile i otpora u električnom kolu, nazvan prema njemu Omov zakon. Dao je znatan doprinos akustici, optici kristala i matematici. Jedinica za mjerenje električnog otpora u međunarodnom sistemu mjera njemu u čast je nazvana "om".

1860. - Rođen austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler (Mahler), direktor Državne opere u Beču, koji je pod uticajem Ludviga van Betovena (Ludwig Beethoven) i Riharda Vagnera (Richard) stvarao komozicije izrazitog dramskog naboja i snažnih emocija. Djela: deset simfonija, ciklusi solo pjesama za glas i orkestar "Pjesma o zemlji", "Pjesme mladića-putnika", "Dječakov čudotvorni rog", "Pjesme o mrtvoj djeci".

1899. - Američki filmski režiser Džordž Dui Kjukor (George Dewey Cukor), holivudski perfekcionista, posebno uspješan u filmskoj muzičkoj komediji, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Mala žena", "Silvija Skarlet", "Romeo i Julija", "Juče rođena", "Zvijezda je rođena", "Djevojke", "My fair lady", "Dejvid Koperfild", "Filadelfijska priča".

1901. - Rođen Vitorio de Sika (Vittorio De Sica), italijanski filmski redatelj i glumac. Četiri filma koja je režirao osvojili su Oskara: “Sciuscià” i “Bicycle Thieves” (počasni), dok su “Yesterday, Today and Tomorrow” i “Il giardino dei Finzi Contini” osvojili Oskara za najbolji film na stranom jeziku.

Rođena Ita Rina, prva filmska diva Balkana

1907. - Ita Rina, jugoslavenska glumica, prva filmska diva Balkana, jedna od glavnih filmskih zvijezda u Njemačkoj i Čehoslovačkoj kasnih 1920-ih i ranih 1930-ih, rođena je na današnji dan. Glavna uloga u češkom filmu „Tonka s vješala“ često se proglašava njenom najboljom ulogom. Godine 1931., Rina se udala za Miodraga Đorđevića i promijenila vjeru iz rimokatoličke u pravoslavnu, te dobila novo ime - Tamara Đorđević. Iste godine, Rina je dobila ponudu iz Holivuda, ali ju je odbila zbog negodovanja supruga, te najavila povlačenje iz glumačke profesije. Njen posljednji film snimljen prije Drugog svjetskog rata bila je kriminalistička drama „Zentrale Rio“.

1911. - Rođen italijanski kompozitor Đan Karlo Menoti (Gian-Carlo Menotti), čije su opere s temama iz savremenog života, za koje je sam pisao libreta, stekle izuzetnu popularnost. U libretima je uspješno kombinovao dramatske situacije karakteristične za 20. vijek. Djela: opere "Konzul", "Medijum", "Amelija na balu", radio-opere "Djevojka i lopov", "Telefon", balet "Sebastijan".

1922. - Francuski modni kreator italijanskog porijekla Pjer Karden (Pierre Cardin) rođen je na današnji dan. Poznat je po svom avangardnom stilu i dizajnima iz kosmičkog doba. Stavljao je akcenat na geometrijske oblike i motive, često ignorišući žensku formu. Bavio se uniseks modom, ponekad eksperimentalno, ali ne uvijek praktično. Osnovao je svoju modnu kuću 1950. godine i predstavio "bubble dress" 1954. godine. Imenovan je ambasadorom UNESCO-a 1991., te ambasadorom FAO-a 16. oktobra 2009. godine.

1930. - Umro engleski pisac Artur Konan Dojl (Arthur Conan Doyle), ljekar po profesiji, koji se proslavio kriminalističkim romanima i pripovijetkama u kojima su glavni junaci izmišljeni detektiv Šerlok Holms i njegov prijatelj dr. Votson, začevši tako detektivsku literaturu. Plemićku titulu je dobio 1902. za zasluge u odbrani britanskih interesa, posebno u drugom Burskom ratu. Poslije pogibije sina u Prvom svjetskom ratu odao se spiritualizmu. Djela: romani "Grimizna studija", "Pustolovine Šerloka Holmsa", "Uspomene Šerloka Holmsa", "Baskervilski pas", "Bijeli odred", "Izgubljeni svijet", "Veliki burski rat", studija "Istorija britanskog pohoda u Francuskoj i Flandriji", djelo o spiritualizmu "Historija spiritualizma", memoarska proza "Uspomene i pustolovine".

1940. - Rođen Ringo Star (Starr), bubnjar pop grupe "Beatlesi". Pjevao je u brojnim poznatim pjesmama “Beatlesa” (poput “Yellow Submarine” i “With a Little Help from My Friends” te Beatles verzije pjesme “Act naturally”), a napisao je pjesme “Don't Pass Me By” i “Octopus's Garden”. 

Umro Bora Todorović, legenda srbijanskog i jugoslavenskog glumišta

2014. - Umro srbijanski i jugoslavenski pozorišni i filmski glumac Bora Todorović, dobitnik brojnih nagrada i priznanja, među kojima i Gran prija u Kanu za ulogu u filmu "Profesionalac". Brat je slavne glumice Mire Stupice i otac glumca Srđana Todorovića te glumice Dane Todorović. Njegov prvi pozorišni angažman bio je u Beogradskom dramskom pozorištu, ali ubrzo je otišao sa sestrom Mirom Stupicom i njenim tadašnjim suprugom Bojanom Stupicom u Zagreb i četiri godine radio na sceni Hrvatskog narodnog kazališta (1957. - 1961). Po povratku u Beograd igrao je u Ateljeu 212 do 1983. godine, u kome se i najduže zadržao, igrajući u predstavama „Arsenik i stare čipke“, „Sprovod“, „Razvojni put Bore Šnajdera“, „Kape dole“”, „Druga vrata levo“, „Mrak i šuma gusta“, „Pseće srce“, „Radovan III“, „Maratonci trče počasni krug“, „Čudo u Šarganu“, „Audijencija Vernisaž“, „Veština“, „Povratak“ (koju će, u drugoj ulozi, kasnije igrati i u Zvezdara teatru). Na filmu je ostvario veliki broj značajnih uloga, prepoznatljivih po njegovom ozbiljnom izrazu lica čak i kada su u pitanju komedije. Mnoge replike likova koje je igrao danas su prepoznatljive i često se citiraju. Igrao je u vrlo različitim ulogama, od pionira nove umjetnosti filma i zagovornika novih sloboda u filmu „Maratonci trče počasni krug“; komičnog lopova i prevaranta koji preživljava ratne godine u „Balkan ekspresu“ do vođe „romske mafije“ u „Domu za vešanje“ i lika Luke Labana u „Profesionalcu“.