KRVOPROLIĆE

Stotine mrtvih u krvavim sukobima u Bangladešu: Čak je i internet ugašen, a za sve je kriva izjava jedne od najmoćnijih žena

Tokom nereda, policija je uhapsila više od 1000 ljudi, uključujući nekoliko visokih opozicionih čelnika

Protesti u Bangladešu. Platforma X

N. H.

25.7.2024

U Bangladešu, državi u južnoj Aziji, već danima traju sukobi između građana i policije, a erupcija krvavog nasilja rezultirala je s više od 150 poginulih, piše BBC.

Premijerka Šekha Hasina (Sheikh) okrivila je svoje političke protivnike za krvoproliće u zemlji dodajući da je bila prisiljena uvesti policijski sat.

- Ukinut ćemo policijski sat u onom trenutku kada dođe do poboljšanja situacije - rekla je u ponedjeljak na sastanku s poslovnim čelnicima u glavnom gradu Daki.

Snage sigurnosti optužene su za upotrebljavanje prekomjerne sile protiv demonstranata, koji su mahom studenti.

Tokom nereda, policija je uhapsila više od 1000 ljudi, uključujući nekoliko visokih opozicionih čelnika.

Vrhovni je dan prije izjave premijerke ukinuo većinu kvota za državna radna mjesta, što je bio ključni zahtjev demonstranata.

Protesti su se pretvorili u jednu od najkrvavijih epizoda u Bangladešu u novijoj historiji, a bilo je i poziva Hasini da podnese ostavku.

Premijerka je okrivila glavnu opozicionu Bangladešku nacionalističku stranku i Jamat-eIslami i njihova studentska krila za nasilje, rekavši da će njena vlada raditi na "gušenju protesta i stvaranju boljeg okruženja".

Politički analitičari ističu kako su nemiri test bez presedana za premijerku koju je Forbes prije šest godina svrstao među 10 najmoćnijih žena svijeta.

Hasina (76) osigurala je u januaru četvrti mandat na čelu vlade Bangladeša, na kontroverznim izborima koje su bojkotirale glavne opozicione stranke u zemlji.

- Nažalost, nikad nije postala premijerka za sve u državi. Umjesto toga, ostala je vođa samo jedne grupe društva - rečeno je za BBC.

Premijerka Hasina je kćerka osnivača modernog Bangladeša, koji je ubijen u atentatu 1975. godine. Smatraju je jednom od najmoćnijih žena Azije, zbog doprinosa ubrzanom ekonomskom razvoju zemlje koja je nedavno bila jedna od najsiromašnijih.

Šta je toliko razljutilo studente? Prije sudske odluke u nedjelju, Bangladeš je uveo kvote od oko 30 posto dobro plaćenih državnih poslova za članove porodice onih koji su se borili u ratu Bangladeša za nezavisnost od Pakistana 1971. godine.

Sud je presudio u nedjelju da će ipak 93 posto radnih mjesta biti popunjeno prema zaslugama.

I prije spornog zakona, situacija u zemlji bila je nezavidna zbog visoke stope nezaposlenosti, raširene korupcije i lošeg životnog standarda.

Prije šest godina, sporni zakon je ukinut nakon sličnih protesta, ali je u junu ove godine Vrhovni sud proglasio takvu odluku neustavnom.

Na ulice su prvi izašli studenti na sveučilišnom kampusu u Daki koji su se okupili na mirnom protestu 1. jula, ali je situacija u protekloj sedmici eskalirala u krvave sukobe kakve Bangladeš ne pamti.

Studenti prozivaju vladu da nepravedno pogoduje djeci provladinih grupa. Hasina je isprva odbacila zabrinutost demonstranata, a analitičari tvrde da je time pogoršala nemire.

Dana 14. jula dodatno je raspirila njihov gnjev.

- Zašto su toliko ogorčeni prema borcima za slobodu? Ako unuci boraca za slobodu ne dobiju beneficije, trebaju li unuci Razakarovih dobiti te povlastice? - rekla je na konferenciji za novinare.

Razakarovi je pogrdni izraz u Bangladešu koji se odnosi na paravojne snage sastavljene od građana Bangladeša koji su se borili na strani Pakistana tokom rata 1971. godine.

Nakon izjave premijerke u samo nekoliko sati rapidno se povećao broj demonstranata na ulicama. Idućih dana sve više ljudi se pridružilo protestima, a, između ostalog, zapalili su nekoliko požara, među ostalim i na državnoj televiziji BTV.

Usluge mobilnog interneta i tekstualnih poruka u zemlji su blokirane u pokušaju gušenja protesta.

Studentske vođe traže pravdu za ubijene demonstranata. Također zahtijevaju ostavke ministara u vladi i izvinjenje premijerke.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.