Danas se obilježava Međunarodni dan mladih, s ciljem da se skrene pažnja međunarodne zajednice na pitanja i probleme mladih.

Ideju za Međunarodni dan mladih predložili su 1991. mladi ljudi koji su se okupili u Beču na prvom zasjedanju Svjetskog foruma mladih Ujedinjenih nacija. Forum je preporučio da se proglasi Međunarodni dan mladih, u svrhu prikupljanja sredstava i promocije, kako bi se podržao Fond za mlade Ujedinjenih nacija u partnerstvu s organizacijama mladih.

Politike i programi koji uključuju mlade

Godine 1998., na prvoj sjednici Svjetske konferencije ministara odgovornih za mlade, kojoj je domaćin bila Vlada Portugala u saradnji s Ujedinjenim nacijama, usvojena je rezolucija kojom se 12. avgust/kolovoz proglašava Međunarodnim danom mladih.

Tu preporuku naknadno je potvrdila pedeset i četvrta sjednica Generalne skupštine UN-a, u svojoj rezoluciji “Politike i programi koji uključuju mlade” (17. decembra/prosinca 1999.).

Ko su mladi?

Ne postoji univerzalno prihvaćena međunarodna definicija dobne grupe mladih. U statističke svrhe, Ujedinjene nacije – ne dovodeći u pitanje bilo koje druge definicije koje su dale države članice – definiraju „mlade” kao one osobe u dobi između 15 i 24 godine. Sve statistike UN-a o mladima temelje se na ovoj definiciji.

Ova statistički orijentirana definicija mladih, podrazumijeva da se djecom smatraju osobe mlađe od 14 godina. Međutim, vrijedi napomenuti da član 1. Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta definira “djecu” kao osobe do 18. godine života. Tada se očekivalo da će Konvencija pružiti zaštitu i prava što široj dobnoj grupi, tim više što nije postojao sličan dokument o pravima mladih.

Operativna definicija i nijanse pojma “mladi” razlikuju se od zemlje do zemlje, ovisno o relativnim sociokulturnim, institucionalnim, ekonomskim i političkim faktorima.

Mladi u BiH

Mladi u Bosni i Hercegovini su osobe u dobi od 15 do 30 godina. Prioriteti mladih ljudi u našoj zemlji ogledaju se u sljedećih nekoliko područja: obrazovanje, zapošljavanje, zdravlje, socijalni status, participacija u javnom životu, kultura, sport i slobodno vrijeme.

Zdravlje predstavlja osnovni uvjet cjelokupnog razvoja društva, ono je odgovornost pojedinca, zajednice i državnih institucija, a rad na ovim pitanjima je dugoročna investicija.

Mladi u BiH se na ovom polju susreću s brojnim rizicima a najintenzivniji su: pogoršani uvjeti života, povećana zloupotreba psihoaktivnih supstanci, alkohola i duhanskih proizvoda, loše mentalno zdravlje (s povećanom stopom suicida), loše fizičko zdravlje prouzrokovano nedovoljnom fizičkom aktivnosti, vršnjačko nasilje, neinformiranost o seksualno reproduktivnom zdravlju, HIV/AIDS i seksualno prenosivim infekcijama i dr. Također, znatan dio populacije mladih ne posjeduje zdravstveno osiguranje, njih 10 posto.