Na današnji dan 1945. godine, rođen je Franc Bekenbauer (Franz Beckenbauer), najbolji njemački fudbaler svih vremena i jedan od najvećih svjetskih fudbalera u historiji. Nadimak Der Kaiser („Car”) dobio je zbog svog elegantnog stila i vođenja igre, te dominacije na terenu.

Prvi je odigrao više od 100 utakmica za nacionalnu reprezentaciju. Kao aktivni fudbaler osvojio je 1974. Svjetsko prvenstvo u nogometu, a zatim kao trener 1990.

S Bajernom iz Minhena osvojio je četiri puta njemačko prvenstvo (1969., 1972., 1973., 1974.) i četiri puta evropske kupove. Dva puta je izabran za najboljeg fudbalera Evrope (1972. i 1976.).

Godine 1977., igrao je za njujorški Kosmos, a 1980. se vratio u Njemačku u Hamburger SV s kojim je nakon dvije godine osvojio njemačko prvenstvo. Od 1984.-1990. bio je selektor njemačke fudbalske reprezentacije, a od 1994. do 2009. predsjednik Bajerna.

Krajem 1990-ih, Bekenbauer je bio na čelu uspješne organizacije Svjetskog fudbalskog prvenstva 2006. u Njemačkoj. Predsjedavao je Organizacijskim komitetom za SP.

Preminuo je 7. januara 2024. godine.

Rođen francuski pisac Pjer de Ronsar

1524. - Rođen francuski pisac Pjer de Ronsar (Pierre de Ronsard), vođa renesansne pjesničke grupe "Plejada", koji je francusku poeziju obnovio bogatstvom inspiracije i raznolikošću pjesničkih oblika. U vrijeme religoznih ratova u Francuskoj digao je glas u odbranu domovine u "Besjedi o bijedi ovog vremena". Djela: zbirke pjesama "Ode", "Ljubavi", "Himne", "Elegije", ep "Fransijada" (nedovršen).

1859. - Vjenceslav Novak, hrvatski književnik, novelist, publicist, muzički kritičar i pedagog, rođen je na današnji dan. Bio je najugledniji pisac hrvatskog realizma te su ga zvali hrvatskim Balzakom. Prvo književno djelo, pripovijetku “Maca”, Novak je objavio 1881. godine. Mada se okušao u raznim književnim žanrovima, pišući i poeziju, najuspješnija su mu prozna djela, od kojih je napisao sedam romana i tridesetak pripovjedaka. U romanima „Pavao Šegota“, „Posljednji Stipančići“, „Dva svijeta“, „Tito Dorčić“ ... te pripovijetkama „Iz velegradskog podzemlja“, „Nezasitnost i bijeda, „U glib“, „Majstor Adam“... prikazivao je sve slojeve hrvatskog društva, razotkrivajući moralnu i psihološku stranu ljudskog života, baveći se psihologijom ljubavi, roditeljstvom i brakom.

1862. - Rođen američki pisac Vilijam Sidni Porter (William Sydney Porter), poznat kao O. Henri (O. Henry), tvorac specifičnog žanra kratke humorističke i blago ironične priče s neočekivanim završetkom. Objavio je približno 600 priča u 11 knjiga, mahom o životu stanovnika Njujorka.

1880. - Srbijanski glumac Dobrica Milutinović, koji je kao prvak Drame nacionalnog teatra više od pola vijeka s ogromnim uspjehom igrao niz uloga iz klasičnog, ali i nacionalnog pozorišnog repertoara, rođen je na današnji dan. U Beograd je došao 1898. na poziv upravnika Narodnog pozorišta Branislava Nušića. Muzej pozorišne umjetnosti i Savez dramskih umjetnika Srbije su 1980. godine, u saradnji sa Zlatarom iz Majdanpeka, ustanovili "Prsten Dobrice Milutinovića", nagradu za glumačko životno djelo.

1885. - Rođen engleski pisac Dejvid Herbert Lorens (David Lawrence), koji je opisivanjem ljudske seksualnosti skandalizovao puritansko britansko društvo. Bio je preokupiran problemom seksualnih odnosa, zainteresovan za primitivne religije i misticizam i neprijateljski raspoložen prema industrijskom 20. vijeku, puritanizmu i anglosaksonskim društvenim konvencijama. Djela: romani "Bijeli paun", "Sinovi i ljubavnici", "Ljubavnik ledi Četerli", "Zaljubljene žene", "Duga", priče "Pruski oficir", "Engleska, moja Engleska", "Žena koja je odjahala", eseji "Psihoanaliza i nesvjesno", "Pokreti u evropskoj historiji", "Studije o klasičnoj američkoj književnosti", "Pornografija i opscenost", "Apokalipsa", pjesme "Ljubavne i druge pjesme", "Amores", "Kornjače", "Ptice, zvijeri i cvijeće".

2001. - U samoubilačkom napadu otetim avionima na Svetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona u Vašingtonu, poginulo blizu 3.000 ljudi. Dva tornja STC, visine 410 metara, u njujorškoj poslovnoj četvrti Menhetn potpuno su srušena, a zgrada Pentagona znatno oštećena.

2001. - Preminuo Atif Purivatra, teoretičar evolucije bošnjačkog nacionalnog identiteta. Purivatra je bio jedan od onih intelektualaca koji se najviše angažirao u period od 1968. do 1971., kada je Bošnjacima, kroz muslimanstvo priznavano pravo na vlastiti nacionalni identitet. U toku agresije na BiH 1992.-1995. u časopisu “Pravna misao” Purivatra je objavio studiju “Ekonomski aspekt genocida nad Muslimanima pod vidom agrarne reforme u Jugoslaviji (1918-1941)”. Potom je, u koautorstvu s Mustafom Imamovićem i Kemalom Hreljom, napisao i objavio knjigu “Ekonomski genocid nad bosanskim Muslimanima”. Bio je dugo predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca.