Lideri stranke Zelenih Rikarda Lang i Omid Nuripur se povlače. Time se dodatno produbljuje kriza podijeljene vladajuće njemačke koalicije.
Kriza u stranci Zelenih se zaoštrava: tri dana nakon posljednjeg poraza na pokrajinskim izborima u Brandenburgu cijeli odbor je najavio povlačenje.
Na stranačkom kongresu u novembru u Vizbadenu moraće biti izabrano novo rukovodstvo stranke. To znači da će liderskom dvojcu Rikardi Lang i Omidu Nuripuru mandat prestati godinu dana ranije nego što je planirano.
Nisu prešli cenzus
Na izborima u Brandenburgu Zeleni nisu prešli cenzus od pet odsto, koji važi u Njemačkoj. Isto im se dogodilo i početkom septembra u pokrajini Tiringiji. Zastupljeni su još samo u Saksoniji, gdje je takođe izabran novi pokrajinski parlament.
Ono što je posebno bolno iz perspektive Zelenih, jeste to da su u te tri savezne pokrajine do sada bili dio vlade.
Sada se više nego ikad postavlja pitanje šta će dalje biti sa saveznom njemačkom vladom. Koalicija socijaldemokrata (SPD), liberala (FDP) i Zelenih u trajnoj je krizi. Trojka, poznata kao "semafor-koalicija", zbog stranačkih boja crvene, žute i zelene - neprestano se svađa.
Raspravlja se o isporuci oružja Ukrajini, o dužničkoj kočnici koja je zapisana u njemačkom ustavu, kao i o klimatskoj i socijalnoj politici.
U tom kontekstu, lider Zelenih Nuripur, koji se sada povlači, govori o "najdubljoj krizi stranke u posljednjih 10 godina", prenosi Deutsche Welle.
Ne radi se o sudbini stranke, ističe političar Zelenih, koji je 1988. godine kao 13-godišnjak došao iz Irana u Njemačku. On se sada pita da li će se u budućnosti uopšte pojaviti "dobra politika" u zemlji sa najvećom odgovornošću u Evropskoj uniji, kako kaže, "za mir, za slobodu, za pravdu, za prosperitet i za zaštitu klime".
Nuripurova dosadašnja koleginica iz predsjedništva stranke Rikarda Lang zajedničko povlačenje sa čela Zelenih opisuje kao mogući korak ka strateškom redefinisanju stranke.
Ona već gleda unaprijed na savezne izbore koji će biti održani u septembru 2025. godine.
"Mi odlučujemo o tome kako će se Njemačka razvijati u budućnosti. A donekle odlučujemo i o tome šta ova zemlja zapravo želi da bude", kazala je ona.
Langova smatra da je Njemačka na raskrsnici.
"Zemlju u kojoj ostajemo na kursu klimatske neutralnosti, štitimo naš prosperitet i jedinstvo - danas i sutra. Ili zemlja u kojoj preovladavaju oni koji samo žele da idu unazad u svemu tome", kaže ona. Langova ostavlja otvorenim na koje stranke i ljude pritom misli.
Što se njene stranke tiče, Langova je veoma zabrinuta zbog serije izbornih poraza i lošeg imidža savezne vlade.
Takođe će, kako kaže, biti odlučeno kakvu će ulogu Zeleni imati u budućnosti u partijskom sistemu koji trenutno prolazi kroz suštinske promjene.
"Kao što smo već vidjeli u mnogim drugim evropskim zemljama", dodaje Langova.
Takav razvoj događaja mogao se uočiti već na izborima za Evropski parlament u junu ove godine. Desničarske stranke bile su veoma uspješne. Njemački Zeleni su, s druge strane, pretrpjeli velike gubitke.
Za razliku od 2019. godine, kada su osvojili 20,5 odsto glasova, na izborima u junu osvojili su gotovo dvostruko manje - 11,9 procenata.
Silazni trend
Langova i Nuripur izvukli su zaključke iz tog silaznog trenda koji traje mjesecima.
Sada se naveliko spekuliše kakve bi to posljedice moglo da ima po saveznu vladu. Uz ministarku spoljnih poslova Analenu Berbok, savezni ministar privrede Robert Habek je najpoznatije lice Zelenih.
"Iza nas su teški mjeseci, Zeleni su se suočavali s velikim otporom", kaže Habek.
Na poraze na prošlim izborima nesumnjivo je, kaže, uticao opšti trend u zemlji.
"Svi snosimo odgovornost, uključujući i mene. I ja želim da se suočim s tim", smatra Habek.
Uglavnom se očekuje da će Zeleni prije svog stranačkog kongresa odlučiti da li će na saveznim izborima 2025. imati kandidata za kancelara ili će samo imati nosioca liste stranke.
S obzirom na loše rezultate u anketama, izbor kandidata za kancelara mogao bi da izgleda nerealno.
Prema najnovijoj anketi "DeutschlandTrend" Zeleni na saveznom nivou imaju samo 11 odsto podrške. Demohrišćani (CDU) i njihova bavarska sestrinska stranka CSU su na vrhu sa 33 procenta.
"Želim da na stranačkom kongresu otvoreno diskutujemo o mogućoj kandidaturi i da na tajnom glasanju imamo iskreno glasanje", kaže Habek.
Berbokova je bila kandidatkinja stranke Zelenih za kancelara na izborima za Bundestag 2021. godine. Na kraju je pobedio SPD, a šef vlade postao je Olaf Šolc.
Kancelar smatra da turbulencije unutar Zelenih ne mogu uticati na koaliciju. Prema riječima portparola vlade Štefena Hebeštrajta, Šolc žali zbog povlačenja Langove i Nuripura.
Sa njima je "sarađivao blisko i s povjerenjem". Ali, dio demokratskih procesa je da ponekad dolazi do promjena u rukovodstvu stranke.
Povlačenje rukovodstva
Međutim, analitičari poput politikologa iz Ahena Emanuela Rihtera, pitaju se kakav se signal šalje povlačenjem rukovodstva Zelenih.
"Jer, neuspjesi nisu nastali zbog dvojca koji je vodio stranku", kaže Rihter u intervjuu za televiziju "Fenix".
Rihter procjenjuje da je to više zbog programa Zelenih i njihovog načina komunikacije. Kao primjer on navodi zakon savezne vlade o grijanju, koji je u velikoj mjeri izradio Habek.
Planirani postepeni prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije izazvao je veliku nesigurnost među stanovništvom i u privredi.
"To su tačke u kojima Zeleni moraju da se poprave kako ih javnost ne bi doživljavala kao stranku zabrane koja rigidno sprovodi svoju ideološku politiku, a da pritom ne obraća pažnju na neuspehe i okvirne uslove", preporučuje Rihter.
