Na današnji dan 1821. godine, rođen je Fjodor Mihajlovič Dostojevski, ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, prema mnogim kritičarima, najveći književnik svih vremena koji je na svjetsku literaturu utjecao više nego ijedan drugi pisac.

Počeo je s prijevodom Balzakovog djela "Eugenija Grandet", a na početku stvaranja ugledao se na Gogoljev način pisanja i realizam, pa je tako zastupao napredne podjele u društvu, dokaz tome je roman ''Bijedni ljudi''.

Veliku ulogu u njegovom životu imalo je učešće u socijalističkom kružoku Petraševskog, zbog čega je 1849. godine bio osuđen na smrt, a nakon toga pomilovan te otjeran u izgnanstvo u Sibir na deset godina. Povratkom iz zatvora, što je opisao u djelu ''Zapisi iz mrtvog doma'', osudio je i napustio revolucionarno razmišljanje.

Ponirao u ljudsku psihu

Osnovne odlike njegove literature - poniranje u podsvijest, traganje za korijenima ljudske tragike, fenomen religije i veza čovjeka i Boga. Duboko je, kao niko ni prije ni poslije njega, ponirao u ljudsku psihu i rasvjetljavao tajnu ljudske prirode.

Djela: romani i pripovijesti "Zločin i kazna", "Braća Karamazovi", "Zli dusi", "Mladić", "Kockar", "Idiot", "Dvojnik", "Bijele noći", "Netočka Nezvanova", "Zapisi iz mrtvog doma", "Selo Stepančikovo i njegovi žitelji", "Ujkin san", publicistika "Piščev dnevnik", "Politički zapisi".

U Evropu iz Kine donesena hrizantema

1790. - U Evropu, tačnije Englesku, iz Kine je prvi put donesena hrizantema, cvijet sreće i vjesnik jeseni.

1855. - Preminuo danski filozof Obi Seren Kjerkegor, rodonačelnik filozofije egzistencijalizma, nazvan "kopenhaški Sokrat". Prema njegovom učenju, za egzistenciju nema sistema, jer je ona sloboda, duh, nemir, strepnja, očajanje, doživljaj grijeha, nepojmljivost, bolest nasmrt - uvijek odnos, a ne kategorijalno postojanje. Djela: "O pojmu ironije sa stalnim osvrtom na Sokrata", "Ili-ili", "Pojam strepnje", "Bolest nasmrt", "Filozofske mrvice"...

1898. - Rođen francuski filmski režiser Rene Kler (Clair), član Francuske akademije, koji je filmski vodvilj uzdigao do umjetnosti. Filmovi: "Pariz koji spava", "Međučin", "Italijanski slamni šešir", "Pod krovovima Pariza", "Milion", "Dajte nam slobodu", "Četrnaesti jul", "Duh ide na Zapad", "Oženih se vješticom", "Šutnja je zlato", "Ljepota đavola", "Veliki manevri", "Ulica snova".

Veliki požar zahvatio Visoko

1911. - Veliki požar (jangija) zahvatio Visoko, koji je u samo nekoliko sati uzrokovao nestanak gotovo cijele čaršije. U najvećem zabilježenom požaru koji je zadesio Visoko uništeno je više od 450 kuća i dućana, a četiri osobe su izgubile život. U proljeće 1912. godine se pristupilo obnovi. Visoko je poslije požara i obnove dobilo konture urbane sredine s mješavinom orijentalnog i zapadnog stila.

1917. - Umrla Liliuokalani, posljednja havajska kraljica. Tron je naslijedila od svog brata Kalakaule 17. januara 1891. godine, ali je 1893. zbačena. Dvije godine poslije Liliuokalani je uhapšena, kada je nađeno oružje u dvorištu njene kuće. Ona je poricala da je znala da se oružje tu nalazi. Zatvorena je u malu sobu u palači Jolani do 1896. godine, kada je oslobođena. Liliuokalani je bila i književnica i kompozitorica. Njena knjiga "Havajska priča havajske kraljice" bavi se historijom Havaja, a njena najpoznatija kompozicija je himna "Aloha Ue" koju je komponovala u zarobljeništvu.

1945. - Izabrana Ustavotvorna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije. Na prvim poslijeratnim izborima pravo glasa imali su svi građani s navršenih 18 godina života, bez obzira na spol, rasu, obrazovanje, vjeru, izuzimajući optužene za saradnju s okupatorom tokom Drugog svjetskog rata.

1962. - Rođena Demi Mur (Moore), američka glumica koja je 1990-ih bila među najplaćenijim holivudskim glumicama, zahvaljujući filmovima „Duh“, „Malo dobrih ljudi“, „Nemoralna ponuda“ i „Razotkrivanje“.

Rođen američki glumac Leonardo Dikaprio

1974. - Rođen Leonardo Vilhelm Dikaprio (Wilhelm DiCaprio), američki glumac koji je ulogom Džeka Davsona (Jack Dawson) u filmu „Titanic“, 1997. godine, stekao svjetsku slavu. Osim te, veoma zapažene uloge odigrao je i u filmovima Martina Skorsezea (Scorsese) „Bande New Yorka“, „Avijatičar“ i „Pokojni“.

1976. - Umro američki vajar Aleksander Sterling Kalder (Alexander Stirling Calder), negator klasičnog postupka. Njegov "mobil" ogromnih razmjera je 1958. postavljen ispred palače UNESCO-a u Parizu. Bavio se i ilustracijama, scenografijom, primijenjenom umjetnošću.

1992. - Engleska anglikanska crkva napustila vjekovnu tradiciju i dopustila ženama da budu svećenice.

1993. - Preminuo Dragomir Bojanić Gidra, jedan od najpoznatijih srbijanskih i jugoslavenskih glumaca. Proslavio se glumeći glavnu ulogu u filmskom serijalu "Žikina dinastija" (1978. - 1988.). Sedamdesetih godina prošlog vijeka svoju glumačku karijeru je obogatio zahvaljujući "špageti western" filmovima u kojima se pojavljivao pod pseudonimom Anthony Gidra.

2004. - Umro palestinski lider Jaser Arafat u vojnoj bolnici u Francuskoj.

2005. - Preminuo Briton Patrik Ličfild (Patrick Lichfield), jedan od najpoznatijih svjetskih fotografa.

2008. - Umrla Nikica Marinović, prva Miss SFRJ i prva Jugoslavenka koja se pojavila na Izboru za Miss svijeta 1966. godine na kojem je osvojila titulu prve pratilje i najljepše Evropljanke.

2010. - Preminuo Dino de Laurentis (Laurentiis), italijanski filmski producent. Od 1940. godine bio je producent gotovo 150 filmova, uključujući "Gorku rižu" Đuzepea de Santisa (Giuseppe) i "Kabirijine noći" Federika Felinija (Federico Fellini). De Laurentis je dobio Oskara 1957. za film "Ulica" koji je režirao Felini.