Vladimir Putin lično je odobrio trovanje bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripala i njegove kćerke Julije u britanskom gradu Salisburyju 2018., izjavio je Džonathan Alen, najviši britanski zvaničnik zadužen za politiku prema Rusiji. Alen je svjedočio u sklopu istrage nazvane po Daun Sturdžes, britanskoj državljanki koja je preminula nakon slučajne izloženosti smrtonosnom nervnom agensu Novičok.
Prema Alenovim riječima, korištenje hemijskog oružja poput Novičoka, čija upotreba je zabranjena međunarodnim konvencijama, predstavlja potez koji nije mogla izvesti “odmetnuta” obavještajne jedinice, već je morao biti odobren od samog vrha ruske vlasti. “Odluka o ovakvom potezu morala je doći do predsjednika Putina”, rekao je Allen, dodajući da bi rizici uključeni u upotrebu ovog agensa u NATO zemlji bili preveliki za bilo koju operaciju bez odobrenja Kremlja.
Allen, direktor za odbranu i obavještajne poslove u britanskom Ministarstvu vanjskih poslova, istakao je da je Novičok razvijen kao dio sofisticiranog programa hemijskog oružja Sovjetskog Saveza i da ga nije moguće proizvesti bez direktne podrške I znanja državnih institucija. Ovaj agens, kako je naveo, nije prijavljen Organizaciji za zabranu hemijskog oružja (OPCW), uprkos obavezama Rusije prema međunarodnim sporazumima da prijavi i uništi zalihe hemijskog naoružanja.
Namjera Kremlja i reakcija Britanije
Alen je otkrio da su britanske vlasti procijenile kako napad na porodicu Skripal nije bio u potpunosti prikriven, već je imao za cilj poslati poruku protivnicima ruskog režima. “Ruska država je očekivala da će Britanija povezati sve činjenice, ali ne i brzinu reakcije koju smo pokazali”, rekao je. Dodao je da je incident bio osmišljen da izazove konfuziju i podjele putem dezinformacija, što je taktika koju Kremlj često koristi.
- Rusija ne očekuje da će ljudi potpuno povjerovati u njihove teorije zavjere, već želi stvoriti sumnju, što smatra pobjedom - rekao je.
Napad je doveo do hitne reakcije tadašnje premijerke Tereze Mej, koja je za incident odmah optužila Rusiju. Alen je naglasio da je britanska strategija u ovom slučaju bila oblikovana iskustvima iz ranijeg trovanja Aleksandra Litvinjenka 2006.
- Naučili smo lekcije iz slučaja Litvinjenko, gdje je Rusija koristila razne taktike odugovlačenja i manipulacije. Ovoga puta smo bili odlučni da ne dopustimo takav scenario - izjavio je.
Unutrašnje napetosti u ruskim obavještajnim službama
Istraga je također bacila svjetlo na strukturu i funkcionisanje ruskih obavještajnih službi. Alen je ukazao na unutrašnje sukobe među različitim agencijama, uključujući FSB, GRU i SVR. Naveo je da ove organizacije često ne sarađuju i da postoji rivalstvo među njima. Skripal, bivši oficir GRU-a, bio je meta svoje bivše obavještajne službe, dok je Litvinjenka, bivšeg člana FSB-a, ubila ta iste agencije. “To je možda obrazac vrijedan pažnje”, kazao je Allen.
On je dodao da GRU, vojna obavještajna agencija odgovorna za pokušaj ubistva Skripala, nije nužno obavijestila druge ruske obavještajne agencije o svojim namjerama. “FSB i SVR često gledaju na GRU s visine, smatrajući ih neprofesionalnima i ponekad previše riskantnima”, istakao je.
Dezinformacije i diplomatski pritisci
Alen je također opisao kako je Rusija pokušala osujetiti britanski odgovor na incident. Kremlj je, prema njegovim riječima, poslao veliki broj formalnih diplomatskih nota Ujedinjenom Kraljevstvu, što je imalo za cilj preplaviti britanske vlasti i izazvati konfuziju. Također je naveo da je ruska strategija uključivala širenje teorija zavjere, poput tvrdnji da je trovanje iscenirala Velika Britanija kako bi se odvratila pažnja od Brexita.
U zaključku, Allen je osudio komentare Vladimira Putina o incidentu, opisujući ih kao “izuzetno uvredljive i bešćutne”, Njegovo svjedočenje osnažilo je tvrdnje britanske vlade da je Kremlj direktno odgovoran za trovanje u Salisburyju i pokazalo kako se ovaj incident uklapa u širi obrazac ruskih aktivnosti usmjerenih protiv svojih protivnika, navodi Politico.