Nakon 13 godina rata i nekoliko godina relativnog zatišja, sirijski pobunjenici zauzeli su jučer dobar dio najvećeg sirijskog grada Alepa, a na čelu neočekivanog razvoja događaja, koji je alarmirao ne samo Bašara al-Asada (Bashar al-Assad) nego i Moskvu koja mu je zaštitnik, pobunjenička je skupina Hajat Tahrir aš-Šam (Hay'at Tahrir ash-Sham).
Riječ je o sunitskoj paravojsci koju podržava Turska, a Sjedinjene Države je smatraju terorističkom organizacijom.
Osnivanje skupine
Hajat Tahrir aš-Šam stvoren je 2017. godine ujedinjenjem niza militantnih skupina koje su se namnožile za vrijeme građanskog rata koji je u Siriji izbio nakon početka tzv. Arapskog proljeća 2011. godine. Tih godina padali su autokratski režimi na Sjeveru Afrike, ali ne i u Siriji.
Proklamirani cilj Hajat Tahrir aš-Šam (poznatog pod inicijalima HTS) stvaranje je islamske države i zbacivanje dinastičke vladavine porodice Asad i njihova saveznika Heznolaha (Hezbollaha) iz zemlje.
Ko je vođa?
Skupinu vodi čovjek čije je ratničko ime Abu Muhamed al-Julani (Mohammad), s time da se Julani odnosi na sirijski dio Golanske visoravni, koju je djelimično anektirao Izrael, odakle je rodom.
Al-Julani je prekaljeni borac iz sirijskog građanskog rata u koji je ušao kao čovjek sirijske podružnice al-Kaide (al-Qa‘ide). Prije nego što je 2016. raskrstio s terorističkom organizacijom koju je osnovao Osama bin Laden, al-Julani je bio emir al-Nusre, sada raspuštene terorističke organizacije koja se borila za al-Kaidinu stvar u Siriji i bila jedan od glavnih protivnika još radikalnije organizacije Islamska država.
Spisak globalnih terorista
Američki State Department stavio ga je Julanija 2013. godine na sipsak globalnih terorista, a za informacije koje bi vodile njegovom hapšenju ponudio 10 miliona dolara.
Danas se njegova organizacija smatra najsnažnijom opozicijskom skupinom na teritoriju Sirije, a vodstvo tvrdi da je potpuno samostalno od uticaja bivših partnera iz al-Kaide. Poznato je da je na početku rata u Siriji al-Julani preuzimao odgovornost za bombaške napade, a također je najavljivao udare na zapadnjačke snage, konfiscirao imovinu od vjerskih manjina i slao vjersku policiju da maltretira žene.
Međutim, posljednjih godina Julani i HTS imaju promijenjen imidž. Stručnjak Aaron Zelin piše da proteklih godina skupina na "svom teritoriju" promiče "građansku vladavinu" i vojne akcije protiv ekstremističkih skupina. Julani se čak pokušava pokazati kao zaštitnik drugih vjera te je tako prošle godine dopustio da se održi prva misa u dugo godina u crkvi u Idlibu.
Njegovu promjenu primijetili su i u SAD-u. Prva administracija Donalda Trampa (Trumpa), piše Zelin, 2018. je godine objavila da više ne lovi direktno Julanija. Međutim, uprkos pomacima prema "centru", Julani je dopustio nekolicini ekstremnih skupina da operišu na njegovoj teritoriji. Osim toga, u posljednje poznato "puškaranje" s američkim snagama skupina se upustila još 2022. godine.
Velika i neočekivana ofanziva Hajat počela je dan nakon što su Izrael i Hezbolah objavili prekid vatre u Libanonu. Pobunjenici su zaključili da su saveznici Bašara al-Asada - Hezbolah, Iran i Moskva - slabi i zauzeti drugim ratištima, te su krenuli u napad. Na društvenim mrežama jučer su podijeljene fotografije i videosnimci koje pokazuju da drže sami centar grada - staru gradsku jezgru i Veliku džamiju. Obnovljene borbe u Siriji otvaraju mogućnost da se na Bliskom istoku otvori još jedno ratište.
Napadi Izraela
Robert Ford, posljednji američki ambasador u Siriji, u razgovoru za američki ABC News napomenuo je da je proteklih mjeseci Izrael na tom području izveo nekoliko napada na sirijske režimske snage i snage Hezbolaha. Režimske snage drže pod svojom kontrolom oko 70 posto Sirije, ali 30 posto kontrolišu pobunjeničke grupe, te se tamo nalaze i strane vojne jedinice.
Tako SAD na sjeveroistoku Sirije, ali daleko od Alepa, ima oko 900 stacioniranih vojnika koji su raspoređeni kako bi spriječili obnovu najopasnijih džihadističkih skupina poput Islamske države, koja je svojevremeno punila medijske stupce snimcima dekapitacije zarobljenika.
Na teritoriji Sirije vojne snage ima i Turska, koja ima uticaj na skupine koje čine Hajat Tahrir aš-Šam. I Hezbolah tako ima svoje ljude, a Rusija ima pomorsku vojnu bazu u Tartusu.
Velika promjena
Čarls Lister (Charles), dugogodišnji analitičar s američkog Instituta za Bliski istok specijaliziran za Siriju, ocijenio je za ABC da je razvoj događaja značajan. Naime, nekoliko godina su pomaci na vojnoj karti Siriji bili zanemarivi pa je ovo velika promjena.
- Potencijal da ovaj pomak ima vrlo značajne posljedice postoji ako se pokaže da su režimske snage nesposobne zadržati teritoriju. Moguće je i da to bude događaj koji "mijenja igru", smatra Lister dodajući da su među rizicima događaja u Siriji i "buđenje" boraca Islamske države.
Prema Fordu, borbe u Alepu bi mogle donijeti još veću destabilizaciju ako "povuku Rusiju i Tursku", zemlje s kompliciranim odnosima, koje u Siriji štite svaka svoje interese, odnosno ako dođe do njihovog direktnog snažnog sukoba.
