Situacija u Gruziji dramatično se komplicira nakon izbora krajem oktobra na kojoj je pobijedila proruska partija Gruzijski san. Desetine hiljada građana demonstrira u Tbilisiju, a prošle noći u sukobima sa policijom povrijeđeno je više od 40 osoba. 

Protesti su intenzivirani nakon odluke pobjedničke stranke da prekine pregovore o pristupanju EU do 2028. godine, a rezultate izbora prate ozbiljne optužbe da su izbori pokradeni, da je Rusija na ovaj način nastojala sabotirati kandidata za članstvu u EU, pa ni predsjednica Salome Zurabišvili ne želi predati vlast tvrdeći da je Gruzija žrtva specijalne ruske operacije i pozivajući građane na proteste. 

Veliki broj građana na ulicama Tbilisija

Evropski parlament također je odbacio rezultate izbora, te je pozvao na njihovo ponovno održavanje u narednih godinu dana.

- Situacija u Gruziji već duže vrijeme može se okarakterisati kao nestabilna. I prije trenutnih protesta koji su izbili zbog izbornih rezultata, imali smo nekoliko rundi protesta, a poslednji veći bili su nakon najave “zakona o stranom uticaju”. Taj zakon u međuvremenu je usvojen u parlamentu u kojem je proruska partija Gruzijski san imala većinu, uprkos protivljenju velikog broja građana na ulicama glavnog grada – kaže Miljan Mladenović, istraživački analitičar iz organizacije “Novi treći put” iz Beograda.

On dodaje da sukobi u Gruziji nastaju na pitanju vanjske politike, jer građani vjeruju da ih trenutna vlast udaljava od Evropske unije, iako gotovo 85 posto Gruzina podržava ulazak ove zemlje u EU.

- Kao što smo mogli vidjeti u prethodnim danima, nakon izbornih rezultata koji se mogu označiti kao upitni, došlo je do trzavica na relaciji između Evropske unije i gruzijske vlade, što je konačno dovelo do toga da EU zahtjeva ponovne izbore i da vlast u Gruziji pauzira svoju strategiju pristupa EU i NATO-u. 

Veliki broj građana na ulicama ukazuje na to da je ova tema od izuzetnog značaja za Gruzine, koji prije svega iz ekonomskih interesa žele što prije da vide benefite ulaska u EU. Potezi vlasti od izbijanja nove runde protesta svakako ne govore u prilog smirivanju tenzija, a treba ispratiti narednih dana da li će se i kako pomjerati ciljevi jedne i druge strane, pa će tada biti lakše i prognozirati do čega će dovesti trenutna situacija u ovoj zemlji – dodaje Mladenović.

Ruski utjecaj

Komentirajući optužbe da iza svega stoji Rusija, Mladenović kaže da je ruski utjecaj svakako prisutan i dobrim dijelom je zaslužan za trenutno stanje u Gruziji.

- Slične tehnike za razbijanje demonstracija koje su decenijama unazad korišćene u Rusiji, ali i u drugim bivšim sovjetskim republikama, mogu se sada vidjeti i u Gruziji. Zastrašivanje, hapšenje i prebijanje aktivista i novinara više puta je dokazano kao put do smanjenja broja ljudi na ulicama, spremnih da se bore za svoje ideale – ističe Mladenović.

Može li se preslikati na zapadni Balkan

Iako imaju sličan status, kada je u putu ka EU riječ, naš sagovornik ne vidi jasnu paralelu stanja u Gruziji sa zemljama regiona.

- Praktično sve zemlje na ovim prostorima, barem na papiru, posvećene su ulasku u EU, ili su već dio ove zajednice. S obzirom da oko toga postoji najveći spor između vlasti i opozicije u Gruziji, ne bih rekao da se situacija u Gruziji može preslikati na zapadni Balkan. 

Ipak, ovo može biti opomena svim društvima da je odvajanje od ruskog uticaja izuzetno težak posao, koji može dovesti do različitih izazova, ali i zvijezda vodilja da društvo sa svojim idealima treba uvijek da se bori za njih i da nikada ne odustaje – zaključuje istraživački analitičar Miljan Mladenović za "Avaz".