Na današnji dan 1973. godine, u Novom Sadu je rođena Monika Seleš, bivša jugoslavenska i američka teniska reprezentativka mađarskog porijekla.

Počela je igrati tenis sa šest godina, a trener joj je bio njen otac Karol Seleš (Karoly Szeles). Godine 1985., sa samo 11 godina Monika je osvojila turnir Orange Bowl u Majamiju, gdje ju je zapazio trener Nik Boleteri (Nick Bollettieri). Već naredne, 1986. godine, porodica Seleš seli iz Jugoslavije u SAD, gdje Monika upisuje Boleterijevu tenisku akademiju.

Monikina dominacija

Prvi osvojeni Gren slem turnir bio joj je Roland Garros, 1990. godine, kada je pobijedila Njemicu Štefi Graf (Steffi) i postala najmlađa teniserka u historiji koja je osvojila Rolan Garos (16 godina i 6 mjeseci). Naredne dvije godine Monika dominira u svijetu tenisa i smjenjuje Graf sa svjetskog broja 1. U periodu od januara 1991. godine do februara 1993. godine, Seleš je igrala na 34 turnira, na samo jednom se nije plasirala u finale, a osvojila je 22 titule.

Nažalost, sjajnu karijeru prekinuo je šokantni događaj 30. aprila 1993., na turniru u Hamburgu, kada je na teren utrčao 38-godišnji Nijemac Ginter Parhe (Günther Parche) i zabio Moniki nož u leđa.

Povratak

Seleš se nakon oporavka vratila tenisu u avgustu 1995. godine kao američka državljanka na Canadian Openu. Osvojila je titulu, pobijedivši u finalu južnoafrikanku Amandu Kocer (Coetzer), a istog mjeseca je izgubila u finalu US Opena od Štefi Graf. U januaru 1996., Monika osvaja svoj četvrti Australian Open, što je bila njena posljednja Gren slem titula.

Uspjela je još osvojiti Fed Cup, 1996. i 2000. godine, za američku reprezentaciju. Također, osvojila je bronzanu medalju na Olimpijskim igrama u Sidneju 2000. godine. U proljeće 2003. godine povrijedila je stopalo i od tada više nije nastupala. Igrala je samo dva egzibicijska meča protiv Navratilove.

Monika Seleš se nalazi na 13. mjestu tenisera i teniserki svih vremena prema izboru časopisa “Tennis magazine”.

Rođen francuski slikar Žorž Sera

1859. – Rođen francuski slikar Žorž Sera (Georges Seurat), osnivač i glavni predstavnik škole neoimpresionista i novog slikarskog poentizma, koji se više oslanjao na nauku o svjetlosti nego na neposredno opažanje. Nanosio je na platno mnoštvo sitnih tačaka čistih boja spektra, koje se u oku posmatrača slivaju u određene šare i tonove.

1885. - Džordž Ričards Minot (George Richards), američki liječnik i nobelovac, rođen je na današnji dan. Godine 1934., podijelio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu s Džordžom Hojtom Vipleom (George Hoyt Whipple) i Vilijamom Perijem Marfijem (William Parry Murphy) za zajednička otkrića u vezi s terapijom jetrom u slučajevima anemije.

1901. – Američki pronalazač King Kemp Džilet (Camp Gillette) patentirao prvi nožić za brijanje s dvostrukom oštricom.

1907. - Rođen Ismet Mujezinović, jedan od najznačajnih bh. slikara. Nerijetko se kao prva i značajna djela Ismeta Mujezinovića spominju portreti seljaka, staraca, slikani pastelom, sada rasuti po privatnim zbirkama pa i muzejima i galerijama. Jedan je od osnivača Škole za likovne umjetnosti u Sarajevu, grupe Collegium Artistikum i Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Umro je 7. januara 1984. u Tuzli. Djela: "Žetelice", "Užina na radilištu", "Portret Marije", "Portret Romana Petrovića", "Kurir, crtež perom, tuš", "Portret maršala Tita, linorez u boji", "Prelaz preko Neretve Proboj", "Nošenje ranjenika", "Prsa u prsa", "Crtež"...

1923. - Marija Kalas (Maria Callas), grčka operska primadona druge polovine 20. vijeka, rođena je na današnji dan. Svjetski slavu stekla je nakon 1949. godine, kada je prvi put snimila arije iz Belinijevih (Bellini) opera "Norme" i "Puritanca" te Vagnerove (Wagner) "Tristan i Izolda".

1930. - Rođen Zlatko Tomičić, hrvatski književnik, novinar, publicist, izdavač te autor likovnih prikaza. Najpoznatiji je po pjesmi "Hrvatska, ljubavi moja", koja je među hrvatskim iseljenicima bila kao himna. S Dragutinom Tadijanovićem uredio je „Antologiju hrvatskih pjesama u prozi“. Utemeljio je i od 1968. do 1969. godine uređivao „Hrvatski književni list“ u Zagrebu. Bio je urednik i časopisa „Ognjišta“, a sarađivao je i s časopisom za kulturu „Hrvatsko slovo“. Bio je dva puta predlagan za Nobelovu nagradu za književnost - 1980. od P.E.N. kluba SAD u Njujorku, te 1982. godine od Hrvatske akademije Amerike.

1942. – Nuklearni fizičari u Drugom svjetskom ratu u američkom gradu Čikagu, gdje su, predvođeni Enrikom Fermijem (Enrico) radili na tajnom projektu izrade atomske bombe, prvi put demonstrirali nuklearnu lančanu fisiju.

Rođen Đovani Đani Versaće

1946. - Rođen Đovani Đani Versaće (Giovanni Gianni Versace), italijanski modni kreator odjeće i pozorišnih kostima, osnivač modne kuće „Versace“. Versaće je ubijen 14. jula 1997. godine ispred svoje kuće u Majamiju, u 51. godini života. Za ovo ubistvo okrivljen je masovni ubica Endru Kunanan.

1968. - Lusi Aleksis Lu (Lucy Alexis Liu), američka glumica, rođena je na današnji dan. Televizijskim gledateljima je najpoznatija po ulogama oštre advokatice Ling Vu (Woo) u seriji "Ally McBeal" te vlasnice časopisa Mije Mason u dramsko-humorističnoj seriji "Kašmir mafija", dok je filmskoj publici poznata po hitovima "Čarlijevi anđeli", "Čarlijevi anđeli 2: Punom brzinom", "Čikago" itd.

1971. – Sovjetski vasionski brod „Mars 3“ sletio na planetu Mars.

1981. - Rođena Britni Džin Spirs (Britney Jean Spears), kontroverzna američka pop-pjevačica. Počela je nastupati kao dijete, glumeći u predstavama i televizijskim emisijama, a već sa 16 godina, 1997., izdala je svoj debitantski album, postavši svjetska tinejdžerska zvijezda.

1982. – Hirurzi, predvođeni dr. Vilijamom DeVrisom (William DeVries) na klinici Univerziteta Juta u američkom gradu Solt Lejk Siti, ugradili prvo vještačko srce u svijetu od poliuretana. Pacijent, penzionisani zubar Barni Klark (Barney Clark), živio je s tim srcem 112 dana.

1990. - Umro Aron Kopland (Aaron Copland), američki kompozitor i dirigent. Za svoj balet "Appalachian Spring" dobio je Pulitzerovu nagradu, 1945. godine.

2003. - Tribunal u Hagu izrekao kaznu od 27 godina zatvora Momiru Nikoliću, prvom oficiru VRS-a koji je priznao krivicu za učešće u ubistvu više od 8.000 Bošnjaka u Srebrenici u ljeto 1995. godine.

2004. - Umrla Dame Alicia Markova, jedna od najslavnijih balerina 20. vijeka, koreografkinja, rediteljica i profesorica klasičnog baleta, koja je osnovala i vodila Engleski nacionalni balet.

2014. – Preminuo Bobi Kiz, američki saksofonist, član čuvene rok grupe „Rolingstons“ duže od 45 godina. Kiz, koji je rodom iz Teksasa, počeo je da svira s Badijem Holijem (Buddy Holly) i grupom „The Crickets“, a također je nastupao na snimcima s Džonom Lenonom (John Lennon) i Erikom Kleptonom (Eric Clapton).