Danska premijerka Mete (Mette) Frederiksen posjetila je u utorak ključne lidere širom Evrope u pokušaju da zadrži Grenland iz kandži Donalda Trampa.

Nedavno inaugurisani američki predsjednik sve je više fiksiran arktičko ostrvo, te nije isključio korištenje vojne sile ili ekonomske prisile da ga preuzme od Danske.

Frederiksen se sastala s njemačkim kancelarom Olafom Šolcom u Berlinu, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Parizu i generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u Briselu.

Fredriksen: Europa je u ozbiljnoj situaciji

Sve ovo ukazuje na povećanu zabrinutost u Kopenhagenu zbog Trampovih prijetnji Grenlandu, za koji kaže da je od vitalnog značaja za američku sigurnost na Arktiku i gdje se nalaze ogromna mineralna bogatstva. Frederiksen se također sastala sa drugim nordijskim liderima na večeri u nedelju uveče.

- Danska je mala zemlja sa jakim savezima. Dio je snažne evropske zajednice, gdje zajedno možemo izaći na kraj s izazovima s kojima se suočavamo. I ranije smo se suočavali sa velikim iskušenjima. Evropska saradnja je pokazala svoju vrijednost u rješavanju brojnih kriza posljednjih godina - izjavila je Frederiksen u utorak ujutro.

Istaknula je kako je Evropa u ozbiljnoj situaciji zbog rata na vlastitom tlu i zbog promjena geopolitičke realnosti.

- Zato mi je važno da stalno budem u bliskom dijalogu sa svojim evropskim kolegama i saveznicima", dodala je. Da njegujemo interese Danske i ojačamo našu zajedničku poziciju. Jer iako smo prešli neki put, Evropa mora biti u stanju da učini mnogo više sama – zaključila je.

Prestrašen Kopenhagen

Financial Times je prošle sedmice izvijestio da su zvaničnici u Kopenhagenu "prestrašeni" nakon što su Frederiksen i Tramp obavili "vatreni" 45-minutni razgovor o Grenlandu, koji je bio danska teritorija od 1953. godine.

Tramp je prvi iznio ideju o preuzimanju Grenlanda od SAD-a tokom svog prvog mandata, što je Frederiksen grubo odbila. Ali otkako se Tramp vratio u Bijelu kuću, djeluje ozbiljnije nego ikad.

Kopenhagen je krenuo u jačanje svoje sigurnosne prisutnosti na Arktiku i sjevernom Atlantiku, dok Tramp vrba, a Rusija i Kina također žele povećati svoje uporište u regiji.

Danska vlada je u ponedjeljak objavila novi sporazum kojim se izdvaja oko 2 milijarde eura za, između ostalog, tri nova arktička broda, dodatne dronove velikog dometa i jačanje satelitskih kapaciteta.