Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) izjavila je danas da je Evropska unija (EU) spremna za "teške pregovore" sa Sjedinjenim Američkim Državama, te je ponovo potvrdila opredijeljenost Unije da zaštiti svoje interese, javlja Anadolu.
- Bićemo otvoreni i pragmatični. Ali ćemo jednako jasno staviti do znanja da ćemo uvijek štititi svoje interese, kako god i kad god je to potrebno. To će uvijek biti evropski način - rekla je Fon der Lajen tokom govora na konferenciji ambasadora EU-a u Briselu.
Važnost odnosa
Naglasila je važnost trajne snage odnosa EU i SAD, koje je opisala kao "najjače transatlantsko partnerstvo" i "kamen temeljac mira i prosperiteta za najbolji dio stoljeća".
Ona je takođet istakla duboke ekonomske veze između Brisela i Vašingtona, sa ukupnim obimom trgovine od oko 1,5 biliona dolara.
- Nijedna druga ekonomija na svijetu nije tako integrisana na tako napredan način kao Evropska unija i Sjedinjene Države - dodala je.
EU i SAD zajedno čine blizu 30 posto globalne trgovine robom i uslugama.
- Evropa će čuvati svoju ekonomsku i nacionalnu sigurnost, ali je važno da uspostavimo pravi balans - rekla je Fon der Lajen.
Dodala je da kompanije iz EU zapošljavaju u SAD 3,5 miliona Amerikanaca, a da još milion američkih poslova direktno ovisi o trgovini s Evropom.
Odnosi s Kinom
Govorila je i o složenim odnosima sa Kinom, kazavši da EU ove godine obilježava pola stoljeća diplomatskih veza sa Pekingom.
Naglasila je da je EU otvoren za "konstruktivan angažman" u pronalaženju rješenja od "zajedničkog interesa".
- Mislim da možemo iznaći sporazume koji bi čak mogli proširiti naše trgovinske i investicione veze. To je tanka linija kojom treba da idemo. To nas može dovesti do pravednijeg i uravnoteženijeg odnosa s jednim od svjetskih ekonomskih divova. To može imati smisla za Evropu - zaključila je šefica Evropske komisije.
Trgovinski ratovi
Povratak Donalda Trampa (Trump) na mjesto predsjednika SAD-a ponovo je izazvao zabrinutost zbog potencijalnih trgovinskih ratova između SAD i EU.
Trampova administracija navodno razmatra uvođenje carina u rasponu od deset do 20 posto na sav uvoz i do 100 posto na automobile, navodeći potrebu da se zaštite američki poslovi i pozabave praksama "nepoštene trgovine" iz Evrope.
On je 1. februara potpisao odluku i uveo carinu od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika i carinu od deset posto na kinesku robu.
Iako se spekuliše da bi EU mogao uzvratiti recipročnim povećanjem carina, njegova fragmentirana politička struktura mogla bi zakomplicirati usvajanje jedinstvenog odgovora.
