Nijemci su izašli na birališta u nedjelju kako bi izabrali novi parlament i vladu, na izborima koji bi mogli preoblikovati političku situaciju u zemlji, javlja Anadolu.

Biračka mjesta otvorena su u osam sati, a bit će zatvorena u 18 sati.

Glasat će se na skoro 90.000 lokacija širom zemlje.

Prognoze pokazuju da bi se demokršćani (CDU/CSU) mogli vratiti na vlast nakon više od tri godine u opoziciji.

CDU/CSU, predvođen Friedrihom Mercom, vodi u predizbornim anketama s 29 posto, gotovo 14 procenata ispred Socijaldemokratske partije (SPD) kancelara Olafa Šolca.

Međutim, Merc vjerovatno neće osigurati apsolutnu većinu.

Prema posljednjoj anketi Forsa instituta, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) porasla je na 21 posto, učvrstivši se kao druga politička snaga po jačini. Ipak, AfD po svemu sudeći neće imati put do vlasti, jer su sve ostale stranke odbile mogućnost koalicije s njima.

Istraživanje objavljeno u četvrtak pokazalo je da je skoro 27 posto birača ostalo neodlučno samo nekoliko dana prije izbora, nesigurno da li da glasa ili koju stranku da podrži.

Ko ima pravo glasa

Više od 59 miliona njemačkih građana može glasati, uključujući 2,3 miliona birača koji prvi put izlaze na izbore. Biračko tijelo je pretežno starije – 42 posto glasača ima 60 ili više godina, dok je samo 13 posto mlađe od 30 godina.

Više od sedam miliona birača je migrantskog porijekla, među kojima je više od milion njemačkih državljana turskog porijekla.

Historijski gledano, izlaznost je veća među starijim biračima, dok mladi i birači migrantskog porijekla rjeđe izlaze na izbore.

Na parlamentarnim izborima 2021. godine izlaznost je bila 76,6 posto, dok je na evropskim izborima 2024. pala na 64,8 posto.

Njemački izborni sistem

Njemački kancelar se bira indirektno – građani biraju parlament, a potom parlament glasa o novom kancelaru.

Ako pobjednička stranka osvoji većinu u parlamentu ili uspije formirati koaliciju s apsolutnom većinom, njen kandidat postaje novi kancelar.

Njemačka koristi kombinovani izborni sistem u kojem birači daju dva glasa – jednim biraju kandidata iz svoje izborne jedinice, dok drugim glasom podržavaju političku stranku, što ima veći utjecaj na raspodjelu mandata.

Stranke moraju osvojiti najmanje pet posto ukupnih glasova ili tri direktna mandata kako bi ušle u parlament, čime se sprečava fragmentacija Bundestaga.

Glavni politički akteri

Na ovim izborima učestvuje 4.506 kandidata koji se bore za 630 zastupničkih mjesta.

Ženska zastupljenost blago je pala – među kandidatima je 1.422 žena (32 posto), dok je 2021. godine bilo 33 posto.

Od 29 stranaka koje se takmiče za ulazak u Bundestag, samo šest je stabilno iznad izbornog praga od pet posto.

CDU/CSU (Demokršćanska stranka), SPD (Socijaldemokratska partija), AfD (Alternativa za Njemačku), Zeleni, Die Linke (Ljevica), FDP (Slobodni demokrati).

Nova lijevo-populistička stranka "BSW" kreće se oko praga od pet posto, a ako uđe u Bundestag, mogla bi otežati Mercove planove za formiranje koalicije.

Ako i FDP i BSW pređu prag, CDU/CSU će vjerovatno morati formirati tročlanu koaliciju, jer će tradicionalne stranke imati manje mandata.

Ko bi mogao biti novi kancelar

Prema predizbornoj anketi javnog servisa ZDF, konzervativni kandidat Fridrih Merc ima veću podršku od aktuelnog kancelara Šolca.

Na pitanje koga bi željeli za kancelara, 32 posto ispitanika je izabralo Merca, dok Šolca podržava samo 18 posto. Kandidat Zelenih, Robert Habek, dobio je 21 posto podrške.

Kandidatkinja AfD-a Alis Vajdl ima 14 posto podrške, dok je 15 posto ispitanika neodlučno.