Mađarska je odlučila staviti veto na novi paket pomoći Evropske unije za Ukrajinu, što je ponovo izazvalo pozive u Briselu da se ovoj zemlji uvedu sankcije putem Člana 7 Sporazuma o Evropskoj uniji.
Pod vodstvom premijera Viktora Orbána, Mađarska je često "kamen u cipeli" Brisela, uglavnom zbog svojih stavova o Rusiji i njihovom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji su ostali nepromijenjeni čak i nakon agresije ove zemlje na Ukrajinu prije tri godine.
Mađarska je više puta koristila pravo veta, koje ima svaka članica EU, da blokira planove pomoći Ukrajini, a čak i kada bi glasali za, Viktor Orban je za to tražio brojne ustupke iz Brisela.
Zbog toga se sve češće čuju pozivi za aktiviranje poznatog Člana 7, koji omogućava oduzimanje određenih prava članici EU, ukoliko za to postoji dovoljna podrška unutar bloka.
Mehanizam za uspostavljanje reda
Kada su početkom 1990-ih godina širom istočne Evrope padali komunistički režimi, EU je u tome vidjela priliku da se proširi i u svoju zajednicu primi zemlje iz ovog dijela kontinenta.
Međutim, lideri su shvatili da im zbog toga treba mehanizam kojim bi mogli "uspostaviti red" ako neka zemlja ne dijeli principe i vrijednosti koje EU zastupa.
Tako je Amsterdamskim sporazumom, između ostalog, uvedeno pravilo o suspenziji glasačkih prava, koje je kasnije, 2009. godine Lisabonskim sporazumom, formalizovano u Član 7 Sporazuma o Evropskoj uniji.
Ovaj član navodi korake koji se moraju poduzeti da bi jednoj državi bila oduzeta prava na glasanje, čime bi ona praktično bila izolovana unutar EU.
Nikad nije primijenjen
Od uvođenja ovog pravila, iz Brisela je bilo mnogo prijetnji da će se iskoristiti ovaj član i suspendovati pravo veta i glasanja nekoj članici.
Zanimljivo je da je prva prijetnja upućena Austriji, kada je ekstremno desničarska stranka FPO došla na vlast u koaliciji s konzervativnim OVP-om.
Tada su iz Brisela pozivali da se ukine pravo glasanja desničarskoj vladi Austrije, ali je situacija na kraju "riješena" prekidom diplomatskih kontakata nekih zemalja s Austrijom.
Ipak, nakon tog slučaja, istočnoevropske zemlje su bile u fokusu, prvenstveno Mađarska i Poljska. U tri navrata pokretan je proces aktivacije Člana 7 protiv vlade u Budimpešti, a jednom protiv Poljske.
Kako se aktivira Član 7?
Prema Sporazumu o Evropskoj uniji, različita tijela EU mogu pokrenuti aktivaciju Člana 7. To mogu učiniti Evropska komisija, Evropski parlament ili trećina država članica. Ako dvotrećinska većina u EU Parlamentu podrži prijedlog, od zemlje optužene za "kršenje principa EU" traži se da se očituje pred najvećim zakonodavnim tijelom bloka, koje bi onda moglo potvrditi kršenje s četiri petine glasova.
Ako institucije EU procijene da se kršenje principa nastavlja, zemlja se ponovo poziva na odgovornost pred Vijećem Evropske unije, na isti način kao u prvom koraku.
U sljedećoj fazi, Evropsko vijeće mora jednoglasno odlučiti da se ide ka suspenziji glasačkih prava, pri čemu zemlja o čijem kršenju se raspravlja ne učestvuje u glasanju.
Ako dođe do jednoglasne odluke, slijedi treći korak gdje se ponovo glasa u Evropskom vijeću, ali ovog puta je potrebna "kvalifikovana većina". Ovim pojmom se misli na glasanje minimalno 55 posto država članica (15 od 27), koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva Evropske unije.
Mađarska ima jednog saveznika
Ako bi se unutar EU odlučili pokrenuti ovaj proces, čak i uz podršku dvije trećine zastupnika u Evropskom parlamentu, problem nastaje u Evropskom vijeću, i to na drugom koraku.
Naime, vlada Slovačke, koju predvodi premijer Robert Fico, dijeli stavove Mađarske i vjerovatno bi uložila veto na bilo kakvu suspenziju ove zemlje.
Ipak, u slučaju promjene vlasti u Slovačkoj, o čemu se sve više priča, uglavnom zbog Ficonih proruskih stavova, Mađarska bi mogla ostati bez svog jedinog sigurnog saveznika i biti u opasnosti da izgubi glasačka prava.
Vrijedi napomenuti da ne postoji proces za izbacivanje zemlje iz EU. Ako se država sama odluči napustiti blok, to može učiniti putem Člana 50, ali to je iskorišteno samo jednom, 2016. godine, kada je to uradila Velika Britanija.
