Tokom obraćanja Evropskom parlamentu, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) izjavila je da su iluzije o sigurnosti Evrope raspršene, te da Evropska unija mora odmah početi ulagati znatno više u svoju odbranu.
- Evropski sigurnosni poredak je duboko uzdrman a naše iluzije razbijene - rekla je čelnica Komisije eurozastupnicima u Strasbourgu u raspravi o zaključcima samita Evropskog vijeća do prošle sedmice, evropskoj sigurnosnoj arhitekturi i podršci Ukrajini.
Smanjeni troškovi
Nakon završetka Hladnog rata Evropa je troškove odbrane smanjila s prosječnih više od 3,5 posto na manje od polovine toga, napomenula je Fon der Lajen podsjetivši da je dio evropskih političara vjerovao da se Rusija u može integrirati u evropsku sigurnosnu i ekonomsku arhitekturu, a drugi "nadali da se možemo neograničeno oslanjati na punu zaštitu Amerike".
- Mislili smo da uživamo u dividendi mira. Ali u stvarnosti, smo samo imali sigurnosni deficit. Vrijeme iluzija je sada prošlo. Evropa je pozvana preuzeti veću odgovornost za vlastitu obranu. Ne u nekoj dalekoj budućnosti nego već danas - poručila je čelnica Komisije.
Fon der Lajen je navela kako je ulaganje u evropsku odbranu potrebno zbog stanja u Ukrajini te da je potrebno žurno popuniti "rupe u vojnom snabdijevanju Ukrajine" i Ukrajini dati čvrsta sigurnosna jamstva.
Ali pitanje odbrane ne tiče se samo Ukrajine nego sigurnosti cijele Evrope i cijelog našeg kontinenta, dodala je.
- Putin je više puta dokazao da je neprijateljski raspoloženi susjed. Ne može mu se vjerovati, može ga se samo odvratiti. A znamo da ruski vojni kompleks proizvodi više od našeg. Kremlj na vojne potrebe troši više nego cijela Evropa zajedno", dok je "raspon prijetnji s kojima se suočavamo sve širi iz dana u dan" - upozorila je Fon der Lajen.
Predstavljajući zaključke s prošlosedmičnog skupa čelnika EU članica i inicijative njene Komisije, Fon der Laejen je navela kako članice EU-a sada u prosjeku troše nešto manje od dva posto BDP-a dok analize pokazuje kako se izdvajanja za odbranu moraju povećati na više od tri posto.
Mogućnost mobilizacije
Najveći dio ulaganja može doći samo iz država članica, napomenula je i navela kako se stoga predlažu nova fiskalna pravila po kojima članice mogu namijeniti dodatnih 1,5 posto BDP-a svojim budžetima za odbranu.
Tako bi članice mogle bi mobilizirati do 650 milijardi eura tokom sljedeće 4 godine.
Pored toga članice će moći koristiti i novi finansijski instrument SAFE, odnosno EU zajmove za obranu u vrijednosti od 150 milijardi eura u strateškim domenama poput protivzračne odbrane, razvoja bespilotnih letjelica i kibernetičke odbrane. Tim bi se zajmovima finansirale nabave od evropskih proizvođača po višegodišnjim ugovorima uz fokus na zajedničkim nabavama, objasnila je.
Preusmjerenje sredstava
Čelnica Komisije najavila je i mogućnost da članice dobrovoljno preusmjere dio svojih sredstava iz kohezijskih fondova na projekte vezane uz odbranu, a toj će mogućnosti odluku donijeti Vijeće EU-a i Parlament.
