Rusija je Sjedinjenim Američkim Državama predstavila popis zahtjeva za dogovor o okončanju rata protiv Ukrajine i resetiranju odnosa s Vašingtonom, piše "Reuters".
Nije jasno šta je Moskva tačno uključila na svoj popis niti je li spremna uključiti se u mirovne pregovore s Kijevom prije prihvatanja zahtjeva, navodi agencija.
Ruski i američki dužnosnici razgovarali su o uslovima tokom ličnih i virtualnih razgovora posljednje tri sedmice, rekli su izvori. Uslove Kremlja su opisali kao široke i slične zahtjevima koje je prethodno iznosio Ukrajini, SAD i NATO-u.
Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) rekao je jučer da američki dužnosnici odlaze u Rusiju na razgovore o američko-ukrajinskom sporazumu o 30-dnevnom primirju i putu prema mirovnim pregovorima.
Raniji ruski uslovi
Raniji ruski uslovi uključivali su nečlanstvo Kijeva u NATO-u, sporazum da se ne raspoređuju strane trupe u Ukrajini i međunarodno priznanje tvrdnje Putina da Krim i četiri pokrajine pripadaju Rusiji.
Rusija je posljednjih godina također zahtijevala od SAD i NATO-a da se pozabave onim što je nazvala "korijenskim uzrocima" rata, uključujući širenje NATO-a prema istoku.
Tramp čeka Putinov odgovor o tome hoće li pristati na 30-dnevno primirje za koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak rekao da će ih prihvatiti kao prvi korak prema mirovnim pregovorima.
Putinova predanost mogućem sporazumu o prekidu vatre još je neizvjesna, a detalji se tek trebaju finalizirati. Neki američki dužnosnici, zakonodavci i stručnjaci strahuju da bi Putin iskoristio primirje kako bi intenzivirao, kako kažu, pokušaj podjele SAD, Ukrajine i Europe i potkopao sve pregovore.
Ruska ambasada u Vašingtonu i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
U Kijevu je ukrajinski predsjednik Zelenski pozdravio ovosedmični sastanak u Saudijskoj Arabiji između američkih i ukrajinskih dužnosnika kao konstruktivan i rekao da bi se potencijalni 30-dnevni prekid vatre s Rusijom mogao iskoristiti za izradu šireg mirovnog sporazuma.
Moskva je postavila mnoge od sličnih zahtjeva tokom posljednje dvije decenije, a neki su ušli i u službene pregovore s SAD i Evropom. Ranije je Moskva o njima razgovarala s Bajdenovom (Biden) administracijom na nizu sastanaka krajem 2021. i početkom 2022., dok su desetine hiljada ruskih vojnika na ukrajinskoj granici čekali naredbu za invaziju.
Uključivali su zahtjeve koji bi ograničili vojne operacije SAD i NATO-a od istočne Europe do središnje Azije.
Iako je odbacila neke od uslova, Bajdenova administracija nastojala je spriječiti invaziju sarađujući s Rusijom oko nekoliko njih, prema dokumentima američke vlade koje su pregledali Reuters i više bivših američkih dužnosnika. Napor je propao i Rusija je napala 24. februara 2022.
Nacrt iz Istanbula
Američki i ruski dužnosnici posljednjih su sedmica rekli da bi nacrt sporazuma o kojem su Vašington, Kijev i Moskva raspravljali u Istanbulu 2022. mogao biti polazište za mirovne pregovore.
U tim razgovorima Rusija je zahtijevala da Ukrajina odustane od svojih NATO ambicija i prihvati trajni status bez nuklearnog oružja. Također su zahtijevali veto na akcije zemalja koje žele pomoći Ukrajini u slučaju rata.
Trampova administracija nije objasnila kako pristupa pregovorima s Moskvom. Dvije strane, podsjeća Reuters, vode dva odvojena razgovora - jedan o ponovnom postavljanju američko-ruskih odnosa, a drugi o mirovnom sporazumu u Ukrajini.
