Nema zvanične definicije „ratne ekonomije“, ali postoje jasni pokazatelji. Ratna ekonomija podrazumijeva da država mobiliše svoje resurse, proizvodne kapacitete i radnu snagu kako bi podržala vojne pripreme i proizvodnju pred rat ili tokom njega. Najvidljivija promjena je preusmjeravanje industrijske proizvodnje sa robe za potrošače na oružje, municiju i vojnu opremu, piše "Deutsche Welle".
Pored klasičnog vojnog hardvera, moderno oružje zahtijeva ulaganja u tehnologiju i digitalne usluge poput softvera, analize podataka, satelitskih sistema i pouzdane internet infrastrukture, kaže Peni Nas, stručnjakinja za javne politike u američkoj organizaciji Njemački Maršalov fond.
Za upravljanje tim procesom povećava se centralizovana kontrola države nad ključnim industrijama i raspodjelom resursa. Ta kontrola omogućava vladama da daju prednost sirovinama i preusmjere ih u ratom povezane industrije i proizvode. Ostale potrepštine, poput goriva ili hrane, mogu se ograničiti kako bi vojska imala prioritet.
Ko ima korist od ratne ekonomije?
- U pravoj ratnoj ekonomiji, svi dijelovi društva usmjereni su na odbranu domovine - kaže Nas.
Ova prilagodba je skupa i obično vodi ka velikom porastu državne potrošnje kako bi se sve finansiralo. To može izazvati veće zaduživanje, inflaciju, povećanje poreza i manje sredstava za socijalne troškove.
Armin Štajnbah, suradnik briselskog analitičkog centra Bruegel i profesor na poslovnoj školi HEC u Parizu, tvrdi da najviše dobijaju kompanije usmjerene na vojne proizvode, digitalne tehnologije, informacije, obavještajne poslove te farmaceutsku i medicinsku tehnologiju.
- Prijelaz na ratnu ekonomiju može biti pokretač naučnog i tehnološkog napretka - rekao je Štajnbah za DW.
- Novi komunikacijski sistemi, mlazni motori, radari i napredak u obavještajnim sistemima donose koristi – a te tehnologije utiču i na druge industrije - dodao je.
Prijelaz na ratnu ekonomiju
Promjena s civilne na ratnu ekonomiju može biti postupna ili brza, zavisno od okolnosti. Tokom Drugog svjetskog rata, Njemačka je imala prednost jer je unaprijed planirala napad i pripremala se. SAD, Velika Britanija i ostali saveznici kasnije su reagovali i morali su žurno nadoknaditi zaostatke.
Danas su Rusija i Ukrajina u sličnom položaju. Rusija je znatno povećala vojnu potrošnju, pojačala proizvodnju vojne opreme i uvela kontrolu kapitala kako bi usporila odljev novca. Inflacija je porasla, a vlada je povećala javnu potrošnju da održi civilnu ekonomiju.
Siromašnija Ukrajina je u još težem stanju. Napadnuta, bori se za opstanak i ulaže ogromna sredstva u rat. Ukrajina danas troši 58 posto svog budžeta na vojne izdatke, primjećuje Štajnbah.
Poput Rusije, Ukrajina je mobilisala radnu snagu, što je mnoge iskusne radnike odvojilo od uobičajene proizvodnje. Na zahtjev vlade, brojne fabrike su preusmjerene na proizvodnju oružja i municije.
Druge zemlje u režimu ratne ekonomije
Niz zemalja djelimično je u režimu ratne ekonomije zbog tekućih sukoba. Među njima su Mjanmar, Sudan i Jemen, gdje traju građanski ratovi. Sukobi u Izraelu, Siriji, Etiopiji i Eritreji također su izazvali ekonomske poremećaje jer su vlade usmjerile fokus na vojne napore.
Izrael je povećao izdatke za odbranu. Mnogi radnici su regrutovani za borbu, čime su uklonjeni s civilnog tržišta rada. Da bi pokrila troškove, vlada je podigla porez na dodanu vrijednost (PDV), cijene komunalnih usluga i poreze na imovinu.
Evropska unija spremna
EU se nedavno aktivirala zbog slabljenja podrške SAD-a Ukrajini, NATO-u i Evropi općenito. Nakon decenija oslanjanja na američku podršku, administracija Donalda Trampa približila se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, što je uznemirilo evropske države koje su računale na transatlantske sigurnosne garancije.
Članice NATO-a – od kojih 23 pripadaju Evropskoj uniji – jedva su dostizale dva posto BDP-a za odbranu. Sada se čak ni taj iznos ne smatra dovoljnim.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajn 4. marta predstavila je odbrambeni plan „Ponovno naoružavanje Evrope“ (ReArm Europe). Plan vrijedan 800 milijardi eura ima cilj ojačati vojne kapacitete EU-a. Predviđa 150 milijardi eura zajmova članicama EU-a, a popuštanje strogih pravila o budžetskom deficitu omogućit će zemljama povećanje potrošnje, što bi moglo donijeti dodatnih 650 milijardi eura vojnih izdataka u narednim godinama.
Povećanje vojnih ulaganja
Njemačka je 21. marta napravila važan korak odobrivši nova budžetska pravila u Bundestagu. Vlada sada ima veću slobodu za ulaganja u odbranu jer većina vojnih izdataka više nije ograničena fiskalnim pravilima. Taj potez je zahtijevao promjenu ustava i mogao bi donijeti značajne promjene u sigurnosnoj politici kontinenta.
Peni Nas smatra da je na evropskoj razini potreban bolji pristup energiji i veća koordinacija kako bi se izbjegla neskladnost nacionalnih odbrambenih kapaciteta.
- Zajedničke nabavke i zajedničko istraživanje i razvoj trebali bi smanjiti troškove - objašnjava Nas.
- Na političkoj razini mnogo se govori o jačanju vojnih kapaciteta Evrope, ali to je još u ranoj fazi. Evropa je krenula s jake pozicije, s jakim fiskalnim resursima i proizvodnim kapacitetima - izjavio je.
