Suprotstavljanje ruskoj agresiji, jedna od ključnih tačaka u Nacionalnoj odbrambenoj strategiji (2022.) tokom administracije Džoa Bajdena (Joe Biden), tri godine kasnije Americi ne predstavlja veliki prioritet. Pokazuje to tajni memorandum američkog ministra odbrane Pita Hegseta (Pete Hegseth), kojeg se dokopao Washington Post, otkrivši da su neki dijelovi dokumenta doslovno "copy-paste" priručnika konzervativne zaklade Heritage koja je stajala iza Projekta 2025.

Odbrana domovine

Dio o Rusiji najzanimljiviji je iz evropske perspektive, budući da reflektira izjave koje je Donald Tramp (Trump) plasirao nakon povratka u Bijelu kuću. I dok je Bajdenova vlada naglašavala važnost savezništava u borbi protiv Rusije, u Hegsetovim smjernicama SAD više nisu u prvom redu onih koji moraju voditi računa o prijetnji Moskve.

- NATO mora preuzeti daleko veću podjelu tereta jer SAD neće moći osigurati snage čiji su prioriteti usmjereni negdje drugo - piše u memorandumu. 

Izričito se navodi da će Amerika podržati Evropu nuklearnim odvraćanjem Rusije, ali NATO "ne bi trebao računati na američke snage koje su potrebne za odbranu domovine ili misije odvraćanja Kine".

- Značajnija podjela tereta na evropske zemlje osigurat će da NATO može pouzdano odvratiti ili poraziti rusku agresiju čak i ako odvraćanje ne uspije, a Sjedinjene Države su već uključene u primarni sukob u drugoj regiji - navodi se.

Dokument predviđa da će Pentagon "preuzeti rizik na drugim pozornicama" te vršiti pritisak na saveznike u Evropi, Bliskom istoku i u istočnoj Aziji kako bi potrošili više na obranu i preuzeli glavninu uloge odvraćanja od prijetnji iz Rusije, Irana i Sjeverne Koreje.

WP saznaje da su smjernice na devet stranica već dostavljene kongresnim odborima za nacionalnu sigurnost, kao i da su ih republikanci i demokrati doživjeli kao "zbunjujuće". Dok Hegset očekuje povlačenje vojne prisutnosti u većem dijelu svijeta, uključujući i Bliski istok, paralelno se odvija demonstracija vatrene moći i zračni napadi na hutiste u Jemenu. Tramp usput upozorava Iran da ih smatra "potpuno odgovornim" za podršku Hutima te poručuje da Vašington "neće biti nimalo ljubazan oko toga".

Glasnogovornik Pentagona Šon Parnel (Sean Parnell) prošle je sedmice takav stav prema Iranu protumačio kao ispravljanje Bajdenovih grešaka. Ustvrdio je da je bivši predsjednik "ohrabrio američke neprijatelje i Iranu otključao milijarde zamrznutih sredstava". Istovremeno, Hegsetov memorandum, koji je dužnosnicima Ministarstva odbrane distribuiran sredinom marta, Iran uopće ne smatra prioritetom.

Kina na vrhu liste

Umjesto toga, na vrhu liste nalazi se Kina. Dokument naglašava da se SAD moraju pripremiti za potencijalni rat s Pekingom, ali se i "odbraniti od prijetnji u bliskom inozemstvu", što uključuje Grenland i Panamski kanal, odnosno "Trampove fiksacije", kako ih naziva Washington Post. Tramp je u petak poručio da SAD "moraju imati Grenland" te da "ne mogu bez njega", čime je eskalirao napetosti s Danskom.

Kad je riječ o Kini, ističe se nužnost odvraćanja te zemlje od zauzimanja Tajvana. Potencijalna invazija, stoji u dokumentu, bio bi scenarij koji bi dobio prioritet u odnosu na sve druge opasnosti te bi američke vojne resurse preusmjerio prema indo-pacifičkoj regiji.

Novinari Posta razgovarali su s pomoćnikom iz Kongresa koji je vidio memorandum i opisao ga kao "nedosljedan".

- U smjernicama postoji očita napetost između "Želimo američku snagu i vojnu dominaciju u svijetu" te "Želimo biti svugdje, ali ne želimo biti nigdje". Bit će im teško osmisliti jasnu strategiju - rekao je.

Kaže da je osoblju Kapitol Hila "bilo jasno" da je dokument pod utjecajem konzervativnog "think tanka" i utjecajne desničarske zaklade Heritage koja je lani objavila priručnik od 900 stranica za buduću Trampovu vladu. Iako je Tramp tokom predsjedničke kampanje negirao da će mu Heritageov plan biti nacrt za drugi mandat, veći dio Hegsetovih smjernica doslovno je prepisan iz navedenog priručnika. One uključuju povećanje vojne prisutnosti putem podmornica, bombardera, bespilotnih brodova i specijalnih jedinica kopnene vojske i marinaca.