Evropa je spremna uzvratiti ukoliko američki predsjednik Donald Tramp započne novi talas uvoznih carina. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajn izjavila je da Evropska unija posjeduje "snažan plan" za protumjere - ako to bude neophodno.

"Spremni smo"

- Evropa nije započela ovu trgovinsku napetost. Ne želimo sukob, ali ako do njega dođe, znajte da smo spremni - poručila je Fon der Lajn u govoru pred Trampovu najavljenu objavu o uvođenju visokih carina na stranu robu.

Tramp je već sedmicama najavljivao 2. april kao "Dan oslobođenja", kada bi trebao iznijeti ključne poteze svoje trgovinske politike. SAD je već podigao carine na čelik, aluminij i automobile, a sada prijeti dodatnim nametima - uključujući tzv. recipročne carine, koje bi bile "dolar za dolar" u odnosu na carine koje druge zemlje nameću SAD-u.

Ursula fon der Lajn je u svom obraćanju istakla da je Evropska unija spremna za dijalog, ali i za odbranu svojih interesa: „U pregovore ulazimo iz pozicije snage - imamo veliko tržište, tehnološke resurse i jaku trgovinsku poziciju. No istovremeno smo spremni na odlučne protumjere, ako za to bude potrebe. Sve opcije su na stolu.”

Iako nije precizirala detalje, EU je prošlog mjeseca pokazala ozbiljnost - odgovorila je na američke carine uvođenjem protumjera na američku robu vrijednu do 26 milijardi eura, uključujući burbon, čamce i motocikle.

Kakav će biti odgovor?

Sada se sve više pažnje usmjerava na američke usluge - banke poput J.P. Morgana i Bank of Amerika, te tehnološke gigante kao što su Maskov X (bivši Twitter), Google i Amazon.

- Sigurno ne isključujemo snažniji, bolji i kreativniji odgovor putem sektora usluga ili intelektualnog vlasništva. Sve opcije su trenutno na stolu - rekao je jedan visoki zvaničnik EU sredinom marta.

Sljedeći korak mogao bi biti usmjeren na usluge - primjerice, kroz strožu regulaciju tehnoloških platformi, oporezivanje finansijskih transakcija ili otežavanje dobijanja poslovnih dozvola u EU.

- Velike američke tehnološke kompanije su se posljednjih mjeseci jasno svrstale uz Trampa. No to ih čini i ranjivima na europske protuudare - izjavio je advokat Iv (Yves) Melin iz pravne firme Cassidy Levy Kent.

Kao krajnje sredstvo, EU može primijeniti tzv. Anti-Coercion Instrument, zakon koji omogućava širok spektar protumjera ako se procijeni da su američke mjere prekomjerne. Taj alat dopušta ciljanje usluga, ograničavanje prava intelektualnog vlasništva američkih firmi, zabranu ulaganja, pa čak i blokadu pristupa tržištu - primjerice, gašenje Maskovog X-a u EU.

- Iznenadilo bi me da prve žrtve u takvom scenariju ne budu američke tech kompanije - dodao je Melin.

Trgovinski rat sve bliže

Tramp je već pokazao spremnost za zaoštravanje odnosa, čak i s dugogodišnjim partnerima. Južnu Koreju je, na primjer, optužio za nepoštenu trgovinu, tvrdeći da su njene carine u prosjeku četiri puta više od američkih.

- Mi im pomažemo vojno i na druge načine, a oni nam vraćaju visokim carinama - poručio je Tramp u obraćanju Kongresu.

Pored Evrope, i druge zemlje pripremaju odgovor. Kina, Japan i Južna Koreja navodno planiraju zajedničke protumjere, dok je kanadski premijer Mark Karni (Carney) jasno rekao da će Kanada uvesti carine na američku robu ako Tramp nastavi s planovima.

U petak, nakon prvog razgovora Trampa i Karnija, saopšteno je da Kanada razmatra carine radi zaštite svoje ekonomije i radnih mjesta. Iako detalji još nisu objavljeni, oba lidera su razgovor opisala kao konstruktivan i produktivan - što je značajna promjena u odnosu na napetosti koje je Tramp imao s bivšim kanadskim premijerom Džastinom Trudoom (Justinom Trudeauom).

Ogroman trgovinski ulog

Trgovinska razmjena između SAD-a i EU doseže oko 1,5 biliona dolara godišnje. Prema podacima Evropske unije, SAD je u 2024. bio najveći kupac evropske robe - od farmaceutskih proizvoda do automobila i telekomunikacijske opreme. S druge strane, prema američkim podacima, EU je bila najveći izvor uvoza za SAD.

- Milion radnih mjesta u Americi izravno ovisi o trgovini s Europom - istakla je Fon der Lajn u govoru u februaru, podsjećajući na duboku povezanost dviju ekonomskih sila.

Ipak, Tramp, vođen politikom "Amerika na prvom mjestu", sve više zagovara protekcionizam i ne pokazuje namjeru da popusti.