Članica NATO-a Finska namjerava do 2029. napustiti svjetsku konvenciju o zabrani protupješačkih mina te povećati izdvajanja za obranu na najmanje tri posto BDP-a kao odgovor na rastuću vojnu opasnost od Rusije, priopćila je vlada. Poljska te baltičke zemlje Estonija, Latvija i Litva prošlog su mjeseca najavile povlačenje iz Otavske konvencije iz 1997. zbog prijetnje koju Rusija predstavlja za njih i Europu.

Odlaskom iz sporazuma Finska, koja ima najdužu NATO granicu s Rusijom, mogla bi ponovno osigurati zalihe nagaznih mina kako bi ih koristila ako zatreba. Na konferenciji za novinare premijer Peteri Orpo izjavio je da trenutno nema izravne vojne opasnosti za ovu nordijsku zemlju, ali da Rusija dugoročno ugrožava cijelu Europu.

- Povlačenje iz Otavske konvencije omogućit će nam da se na sveobuhvatniji i svestraniji način pripremimo za promjene u aktualnome sigurnosnom okruženju - rekao je.

Najavio je da će Finska uložiti dodatnih tri milijarde eura u obranu, čime će vojna potrošnja porasti s 2,41 posto u 2024. na tri posto BDP-a do 2029. 

- Ovo je dio finskog doprinosa Europi koja preuzima veću odgovornost za vlastitu obranu - objavio je na X-u finski predsjednik Aleksander Stub.

Finska se pridružila NATO-u 2023. nakon dugogodišnje neutralnosti, što je izazvala ruska invazija na Ukrajinu, a Rusija je na to odgovorila prijetnjom „protumjerama“.