Dva usamljena antarktička otoka, uglavnom nastanjena pingvinima i tuljanima, neočekivano su obuhvaćena carinama koje je uvela administracija Donalda Trampa. Otoci Heard i McDonald, teritorij udaljen skoro 4000 kilometara jugozapadno od Australije, dostupni su samo nakon sedmodnevne plovidbe iz Pertha, a posljednji posjet ljudi zabilježen je prije gotovo deset godina.

"Jadni pingvini"

Australski ministar trgovine Don Farel izjavio je za ABC (Australian Broadcasting Corporation) da je ovo "očigledna greška". 

- Jadni pingvini, ne znam što su skrivili Trampu, ali, iskreno, čini se da je sve doneseno na brzinu - izjavio je.

Donald Tramp je u srijedu objavio uvođenje širokih carina na uvoz, navodeći kao razlog nepoštene trgovinske barijere za američke proizvode. Ove mjere nisu pogodile samo australske teritorije, već i norveški Svalbard, Falklandske otoke te Britanski Indijskooceanski teritorij.

- To samo dokazuje da nema mjesta na planeti koje je zaštićeno od ovakvih odluka - izjavio je australski premijer Antoni Albaniz.

Kao i ostatak Australije, otoci Heard i McDonald, otočje Cocos (Keeling) i Božićni otok sada podliježu carini od 10 posto. Norfolk Island, još jedan australski teritorij s oko 2200 stanovnika, pogođen je čak većom carinom od 29 posto.

Posljednji posjet ljudi bio je 2016.

Nenaseljena ledena pustoš

Otok Heard je nenaseljen i negostoljubiv, ledena pustoš u kojoj se nalazi Big Ben, najveći i jedini aktivni vulkan u Australiji, okružen ledenjacima. Ljudi su posljednji put tamo bili 2016., kada je grupa radioamatera, uz dozvolu australske vlade, emitovala signal s otoka.

Znanstvenik Majk Kofin sa Sveučilišta u Tasmaniji sedam puta je istraživao okolne vode, ali smatra da otok nema značajan izvoz prema SAD-u. "Tamo nema ničega", rekao je za BBC.

Koliko je njemu poznato, samo dvije australske firme izvoze patagonsku sabljarku i ledenu skušu. Ono što otok zaista ima u izobilju jeste jedinstvena, netaknuta priroda.

UNESCO je otoke proglasio svjetskom baštinom zbog rijetkog ekosustava bez utjecaja stranih vrsta ili ljudske aktivnosti. 

- Otoci vrve pingvinima, morskim slonovima i raznim vrstama morskih ptica - kaže profesor Kofin, stručnjak za podmorsku geografiju tog područja.

Prisjeća se kako je jednom izdaleka pomislio da vidi plažu, ali shvatio da je to "vjerojatno nekoliko stotina tisuća pingvina". "Gotovo svaki put kad brod dođe, vidi se kako lava teče niz padine Big Bena", opisao je, dodajući kako se lava spušta preko leda stvarajući oblake pare.

Pogrešno označene pošiljke?

Teško je utvrditi obim trgovine između otočja Heard i McDonald i SAD-a. Prema podacima Svjetske banke, otočje je u posljednjih nekoliko godina izvozilo minimalne količine robe u SAD.

Ipak, 2022. godine SAD je iz tog teritorija uvezao robu vrijednu 1,4 miliona američkih dolara (oko 2,23 miliona australskih dolara), uglavnom pod kategorijom "strojevi i električni uređaji". Guardian piše da analiza američkih carinskih podataka i brodskih evidencija ukazuje na pogreške – pošiljke su navodno krivo označene kao da potječu s ovih otoka, a zapravo dolaze iz drugih krajeva svijeta.

Kao i mnoge druge zemlje, australske vlasti ljute su zbog ovog poteza, a premijer Albaniz ističe da su carine "potpuno neopravdane" i da to "nije čin prijatelja".

Zašto ovo ipak nije besmisleno?

Iako na prvi pogled izgleda apsurdno, uvođenje carina na nenaseljen teritorij ima određenu logiku s pravnog, političkog ili ekonomskog aspekta.

Carine se često automatski primjenjuju na osnovu klasifikacije zemlje ili carinske zone, bez obzira na prisustvo stanovništva ili aktivne trgovine. Ako SAD uvodi univerzalne carine na sve strane teritorije, izuzimanje malih entiteta se izbjegava.

Iako nema stanovnika, otoci su pod upravom Australije i imaju ekskluzivnu ekonomsku zonu (EEZ). Također, teritoriji bez carinskih ograničenja mogli bi u budućnosti postati mjesta za off-shore proizvodnju, gdje bi firme mogle "tehnički" izvoziti robu kako bi zaobišle carine iz Australije ili Azije.