Britanski zvaničnici sastali su se prošle sedmice s odabranim evropskim partnerima na diskretnoj večeri u Briselu kako bi razradili plan za novi odbrambeni fond, osmišljen da zaobiđe Europsku komisiju, smanji pritisak na javni dug i ubrza naoružavanje.
Prema Politicu, na neformalnom skupu sudjelovali su visoki zvaničnici ministarstava financija iz Švedske, Danske, Finske, Poljske, Nizozemske i Ujedinjenog Kraljevstva, raspravljajući o ideji nadnacionalne banke za zajedničku kupovinu oružja i smanjenje troškova odbrane, kažu upućeni izvori.
Zaobilaženje Evropske komisije
Prijedlog je potekao od britanskog Ministarstva financija, detaljno opisan u dokumentu koji je Politico pregledao, omogućavajući vladama da izbjegnu upisivanje troškova vojne opreme u nacionalne budžete, što pogoduje zemljama s rigoroznim fiskalnim pravilima.
Dok Donald Tramp udaljava SAD od zaštite Europe i zbližava se s Rusijom, vlade žure povećati ulaganja u odbranu, često premašujući NATO-v cilj od 2 posto BDP-a, ali uz izazov balansiranja s ograničenjima javne potrošnje.
- Britanci imaju fiskalnu luđačku košulju pa su jako zainteresirani za ovo - rekao je vladin zvaničnik upoznat s večerom.
Nova shema omogućila bi fondu direktnu nabavku oružja za članice – što Europska investicijska banka trenutno ne radi – privlačeći investitore spremne podržati odbrambeni sektor.
- Ne bismo bili pod kontrolom Komisije i zato je to i privlačno - rekao je drugi diplomat EU.
Specijalizacija fonda teoretski bi poboljšala uvjete zaduživanja. “Kao institucija koja je isključivo usmjerena na odbrambeni sektor, bila bi u mogućnosti ciljati na određenu bazu ulagača kojima je ugodno financirati odbrambeni sektor, umjesto da pokušava uvjeriti ulagače koji su svjesni ESG-a da dodaju imovinu odbrambenog sektora u svoj portfelj”, navodi se u dokumentu.
Ipak, evropski zvaničnici sumnjaju da će ovaj financijski inženjering privući južne zemlje poput Francuske, Italije i Španije, koje preferiraju bespovratna sredstva poduprta Komisijom i zajedničkim EU dugom.
Španija i Italija brinu da bi dodatno zaduživanje za odbranu moglo ugroziti njihov tržišni rejting i odbiti investitore. “Ne vidim da su južnjaci zainteresirani za ovaj mehanizam, ali su zainteresirani za bespovratna sredstva”, rekao je zvaničnik EU. “Nisam siguran jesu li još uvijek na istoj stranici”.
Sjeverne zemlje, s druge strane, oklijevaju podržati planove temeljene na zajedničkom dugu.
Dobar inženjering
Baltičke zemlje i nečlanice EU poput Norveške mogle bi se pridružiti britanskom planu, ali postoji strah da bi isključenje južne Europe produbilo odbrambeni jaz, jer ove zemlje već premalo troše na odbranu.
Britanska inicijativa suprotstavlja se planu Komisije za paket kredita od 150 milijardi eura za odbrambenu nabavu, koji isključuje Veliku Britaniju nakon Brexita zbog nedostatka sigurnosnog sporazuma s EU.
Londonski prijedlog smanjuje fiskalni teret vlada prebacivanjem kapitalnih troškova vojne opreme na bilancu nove institucije, ostavljajući im samo kamate i troškove održavanja. Ova struktura privlači zemlje pod geopolitičkim pritiskom, posebno blizu Rusije, usred straha od Moskve i mogućeg povlačenja SAD-a pod Trampom.
Ipak, ključna pitanja – poput upravljanja institucijom i donošenja odluka – ostaju neriješena, što je važno jer je cilj djelovati izvan Komisijine nadležnosti.
Poljska, trenutni predsjedatelj Vijeća EU, zatražila je od Bruegela prijedlog “banke za naoružavanje”, o čemu će se raspravljati u subotu u Varšavi.
- To pokazuje apetit da se istraži mehanizam poput ovog - rekao je drugi diplomat EU.
