Evropska unija drži trgovinsku bazuku u rukama, ali još uvijek ne može odlučiti hoće li je upotrijebiti. Osim pažljivo sročenog saopštenja o „proporcionalnom i zajedničkom odgovoru“ koje su ministri trgovine EU uputili na sastanku u Luksemburgu u ponedjeljak, ključno pitanje – kako uzvratiti na trgovinski udar američkog predsjednika Donalda Trampa – prijeti da naruši i onako krhko jedinstvo unutar Unije.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, govoreći u Briselu baš kada se završavao sastanak ministara, jasno je rekla da EU prvo želi razgovarati. Blok nudi carinsku shemu "nula za nula" za industrijske proizvode, uključujući automobile, lijekove, hemikalije, plastiku i mašine.

To je mamac. I to je prilično jednostavno ponuditi jer su carine između EU i SAD-a na industrijske proizvode tradicionalno bile niske. Što se tiče štapa, EU želi ostaviti dojam da pregovara iz pozicije moći, uz nadu da će finansijska nestabilnost na tržištima, izazvana Trampovim carinskim potezima, smanjiti njegovu volju za sukobom.

Ekonomsko nasilje

Ipak, evropske prijestolnice su podijeljene oko toga koju batinu treba upotrijebiti. Instrument protiv ekonomske prisile (Anti-Coercion Instrument/ACI), svojevrsna nuklearna opcija koja još nije aktivirana, dao bi izvršnoj vlasti EU mogućnost da cilja američke uslužne industrije poput tehnoloških kompanija i banaka.

Trampove carine – koje bi pogodile izvoz EU vrijedan 380 milijardi eura – upravo su ono što je EU imala na umu kada je kreirala ACI, piše Politico. 

No, iako je njegova „uzvratna carina“ od 20 posto na svu robu iz EU pred vratima (uz već uvedene carine od 25 posto na čelik, aluminij i automobile), to ne znači da je blok od 27 zemalja spreman povući okidač. 

Aktivirati bazuku, kako je jedan ministar rekao, značilo bi da je Unija zakoračila u trgovinski rat. Evropljani smatraju da su argumenti kojima Tramp pravda carine potpuno neutemeljeni – uključujući tvrdnju da porezi na dodanu vrijednost, regulacija tehnologije u EU i fitosanitarni standardi predstavljaju necarinske barijere.

Glasanje o carinama

Formula za izračunavanje tih carina jednako je besmislena: prosječna carina EU na industrijsku robu iznosi, na primjer, samo 1,6 posto.

Prema internom dokumentu koji je Politico imao priliku vidjeti, Evropska komisija razmatra uvođenje carina do 25 posto na širok spektar američkog izvoza kao odgovor na Trampove carine na čelik i aluminij. Vlade EU glasat će o ovom prijedlogu u srijedu.

Prema tom planu, EU bi nametnula carinu od 25 posto na razne američke proizvode, uključujući soju, slatki kukuruz, rižu, bademe, sok od narandže, brusnice, duhan, željezo, čelik, aluminij, određene vrste plovila i vozila, tekstil, neke odjevne predmete i razne kozmetičke proizvode.

Ukupna vrijednost pogođenog američkog izvoza iznosila bi 22,1 milijardu eura, prema javnim podacima Eurostata iz 2024. To je manje od prvobitnog plana jer su zemlje EU lobirale za izuzimanje određenih proizvoda – poput burbon viskija iz Kentakija.

To je bio uspjeh za Francusku, Irsku, Italiju i Španiju. Države poput Francuske, Njemačke i Španije predvodile su zahtjeve da EU ne isključi nijednu opciju u odnosima s američkim predsjednikom.

- Potrebno je detaljno razmotriti ACI. To su mjere koje idu daleko izvan obične carinske politike. Obuhvataju digitalne usluge, ali nude širok spektar alata, mnogo više od običnog digitalnog poreza - rekao je njemački ministar privrede u odlasku Robert Habek.

Njegov španski kolega Karlos Kuerpo složio se: „Instrument protiv ekonomske prisile postoji da bismo ga koristili ako to budemo smatrali potrebnim. Ali, ponavljam, poruka koju bi EU danas trebala poslati treba biti pozitivna. Moramo istražiti sve instrumente koji su nam na raspolaganju. Ništa ne bismo smjeli isključiti.“

Irska i Italija oprezne oko eskalacije

Jedan visoki diplomat EU kaže da je Šefčovič, povjerenik za trgovinu EU, prilikom brze ankete o alatima koje bi Brisel trebao koristiti, primijetio da je samo nekoliko ministara EU zatražilo da sve opcije ostanu otvorene – uključujući trgovinsku bazuku.

- Naravno da je želio provjeriti jedinstvo članica i alate koji su dostupni. Većina članica izrazila je sklonost protumjerama ako budemo primorani na to - rekao je visoki diplomat. Dodao je da je oko 20 posto zemalja pozvalo izvršnu vlast EU da iskoristi sve dostupne instrumente, uključujući Instrument protiv ekonomske prisile.

Konkretno, Irska i Italija – čiji su farmaceutski i vinski sektori posebno ugroženi carinama – bile su opreznije oko zaoshljavanja trgovinskih tenzija s Trampom. Irski ministar vanjskih poslova i trgovine Sajmon Haris izrazio je posebnu rezervu prema aktiviranju ACI-ja ili usmjeravanju mjera na američke usluge.

- Mislim da bi ulazak u taj prostor značio izuzetnu eskalaciju u trenutku kada moramo raditi na smirivanju tenzija. To je nuklearna opcija ako počnete govoriti o korištenju Instrumenta protiv ekonomske prisile - rekao je Haris, koji u utorak putuje u Vašington.

Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani otišao je korak dalje, predlažući odgodu stupanja na snagu evropskih protumjera za čelik i aluminij s 15. na 30. april. Šire posmatrano, talijanska premijerka Đorđa Meloni, inače bliska Trampu, pokazuje znakove oklijevanja u nizu pitanja u kojima Unija želi pokazati jedinstvo.

Ona sljedeće sedmice putuje u Vašington, objavio je Corriere della Sera. Kada tako rano u pregovorima pokažete svoje najjače trgovinsko oružje, teško ga je povući ako stvari krenu po zlu, prenosi Index.

"Naš je odgovor vrlo postupan"

Europska komisija trebala bi već ove sedmice odlučiti o mogućim kaznama za Apple i Metu zbog kršenja evropskih pravila tržišnog natjecanja u digitalnoj sferi. Taj potez mogao bi dodatno podgrijati trgovinske tenzije između Vašingtona i Brisela.

- U ovoj fazi ne bih ulazio u precizne definicije ili nagađanja o tome kakve bismo instrumente koristili ili kako bismo objasnili razloge za njihovu primjenu - rekao je Šefčovič u ponedjeljak.

- Naš je odgovor vrlo postupan, za sada ograničen samo na čelik i aluminij. Istovremeno, unatoč našim naporima i otvorenosti, još uvijek nismo vidjeli stvarni angažman koji bi doveo do obostrano prihvatljivog rješenja - zaključio je povjerenik za trgovinu.