Dugogodišnji cilj predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa (Trump) da prisvoji Grenland za Ameriku prešao je sa retorike na zvaničnu politiku SAD dok Bijela kuća napreduje ka formalnom planu za preuzimanje tog arktičkog ostrva od Danske, piše "New York Times".

Plan mobiliše nekoliko kabineta koji stoje iza višegodišnjih razgovora Trampa o želji za Grenlandom, čija je ekonomska i strateška vrijednost porasla kako temperature zagrijavanja otapaju arktički led, navodi "New York Times" u tekstu "Unutar Trampovog plana da "dobije" Grenland: ubjeđivanje, a ne invazija".

Jedan od najvećih poslova

Veličina Grenlanda, 836.330 kvadratnih milja, također nudi Trampu, bivšem investitoru sa Menhetna, šansu da ostvari ono što mu izgleda kao jedan od najvećih poslova sa nekretninama u historiji.

Danski zvaničnici ljutito insistiraju na tome da rijetko naseljeno ostrvo nije na prodaju i da se ne može pripojiti. Ali Tramp je jasno stavio do znanja svoju odlučnost da ga kontroliše.

- Grenland nam je potreban za nacionalnu bezbjednost, pa čak i međunarodnu bezbjednost, i radimo sa svima koji su uključeni da pokušamo da ga dobijemo - rekao je on u obraćanju Kongresu prošlog mjeseca i dodao:

- Na ovaj ili onaj način, mi ćemo ga dobiti.

Savjet za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće sastao se nekoliko puta kako bi sproveo riječi Trampa u djelo, a nedavno je poslao konkretna uputstva prema više ogranaka vlade, tvrdi jedan američki zvaničnik.

Potpuni detalji plana nisu jasni, navodi New York Times dodaje da uprkos aluzijama Trampa na moguću upotrebu sile, rasprave koje je vodio Savjet bezbjednosti nikada nisu ozbiljno razmatrale vojne opcije, rekao je zvaničnik.

Politika umjesto toga naglašava ubjeđivanje a ne prinudu i predstavlja napor u odnosima s javnošću sa ciljem da ubijedi 57.000 stanovnika Grenlanda da treba da zatraže da se pridruže SAD.

Trampovi savjetnici su razgovarali o korištenju reklamnih kampanja i kampanja na društvenim mrežama kako bi se uticalo na javno mnjenje na ostrvu, kaže druga osoba obaviještena o ovom pitanju.

Možda je to teška bitka. Na izborima prošlog mjeseca, opoziciona politička partija koja se zalaže za brzu nezavisnost i bliže veze sa SAD završila je na drugom mjestu, sa četvrtinom glasova.

Američka kampanja za razmjenu poruka uključiće malo vjerovatnu privlačnost za zajedničko nasljeđe Grenlanđana sa domorodačkim Inuitima u američkoj državi Aljasci, udaljenim skoro 2.500 milja, rekao je zvaničnik.

"Danska loš čuvar ostrva"

Inuitska populacija Grenlanda potiče od ljudi koji su migrirali sa Aljaske prije nekoliko stotina godina, a službeni jezik ostrva potiče od inuitskih dijalekata koji potiču iz Arktičke Kanade.

Trampovi savjetnici su već počeli da iznose svoje javne argumente, tvrdeći da je Danska bila loš čuvar ostrva, da samo SAD mogu da ga zaštite od napada Rusije i Kine i da će Amerika pomoći Grenlanđanima da se "obogate", kako je to rekao Tramp.

- Trampova administracija također podsjeća da su SAD i ranije branile Grenland - navodi se u tekstu.

Prošlog mjeseca, Tramp je na društvenim mrežama objavio lijep video u trajanju od 90 sekundi u kome slavi "krv i hrabrost" američkih trupa koje su zauzele položaje na ostrvu tokom Drugog svjetskog rata kako bi spriječile nacističku invaziju, nakon što je nacistička Njemačka okupirala Dansku.

Iako se Danska nadala da će američke snage otići nakon rata, to nikada nijesu učinile, a SAD i dalje tamo imaju vojnu bazu.

Trampova administracija također proučava finansijske podsticaje za Grenlanđane, uključujući mogućnost zamjene 600 miliona dolara subvencija koje Danska godišnje daje ostrvu, za oko 10.000 dolara po svakom stanovniku Grenlanda.

Neki Trampovi zvaničnici vjeruju da bi ti troškovi mogli biti nadoknađeni novim prihodima od vađenja prirodnih resursa Grenlanda, koji uključuju rijetke minerale, bakar, zlato, uranijum i naftu.

Trampovi zvaničnici tvrde da američki kapital i industrijska moć mogu dobiti pristup uglavnom neiskorišćenim rudnim bogatstvima ostrva na način na koji Danska ne može.

- Radi se o kritičnim mineralima. Ovdje se radi o prirodnim resursima - rekao je Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majkl Volc za Fox News u januaru.

Ali analitičari se uglavnom ne slažu da će biti jednostavno profitirati od rudarenja u još uvijek hladnim regionima ostrva.

A objašnjavanje američkim biračima, zašto bi se davali značajniji izdaci moglo bi biti teško, s obzirom da je Tramp zadužio najbogatijeg čovjeka na svijetu, Ilona Maska, da smanji potršnju na saveznu vladu za bilion dolara.

Strateški važna lokacija

Interesovanje Trampa za Grenland nije novo. Bio je dovoljno ozbiljan u svom prvom mandatu da zaduži zvaničnike nacionalne bezbjednosti da istraže ideju. Ali nakon što je o tome počeo javno da raspravlja, zvaničnici Grenlanda su odbili i Tramp nije nastavio sa tom idejom, koja je tretirana kao divlja fantazija.

Od kada je drugi put izabran za predsjednika SAD prošle jeseni, Tramp je obnovio svoju želju sa većim žarom.

- Hajde da to uradimo - zahtijevao je od pomoćnika.

- Predsjednik Tramp vjeruje da je Grenland strateški važna lokacija i uvjeren je da bi Grenlanđani bili bolje zaštićeni od strane SAD od savremenih prijetnji u arktičkom regionu - rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Brajan Hjuz.

Hjuz je primijetio da su Volc i potpredsjednik SAD Džej Di Vens nedavno posjetili Grenland i "izložili važan slučaj za partnerstvo između Grenlanda i SAD kako bi se uspostavio dugoročni mir kod kuće i zajednički prosperitet u inostranstvu".

Neki analitičari kažu da je ideja o uključivanju Grenlanda u sastav SAD, ili barem razvijanju mnogo bližih veza sa ostrvom, manje apsurdna nego zvuči.

To je uglavnom zbog klimatskih promjena, usljed kojih se odmrzavaju područja bogata resursima i čine ih komercijalno održivijim. Više temperature su također otvorile nove pomorske rute kroz Arktik za komercijalne brodove, kao i za kineske i ruske vojne brodove.

Ali Trampova obećanja da će kontrolisati Grenland "na ovaj ili onaj način" za veći dio svijeta zvuče kao sirovi imperijalizam, zajedno sa njegovim pričama o ponovnom preuzimanju Panamskog kanala, pa čak i aneksiji Kanade. Ako napori administracije u ubjeđivanju propadnu, izgleda sasvim moguće da će Tramp eskalirati svoju taktiku.

Nekoliko američkih predsjednika razmatralo je pokušaj kupovine Grenlanda. Trumanova administracija, uznemirena nacističkim prijetnjama ostrvu tokom Drugog svjetskog rata, ponudila je Danskoj 1946. za njega ekvivalent od milijardu dolara.

Danska je vijekovima vršila različite oblike kontrole nad Grenlandom i prihvatila ga kao dio svog kraljevstva 1953. Danas Grenland upravlja sopstvenim unutrašnjim poslovima sa budžetom koji do 60 odsto subvencioniše Danska, koja također vodi njegovu odbranu i vanjsku politiku. Mnogi lideri Grenlanda podržavaju nezavisnost, ali se razlikuju oko toga koliko brzo bi to trebalo da se dogodi i da li da se približe SAD.

Sa svoje strane, danski lideri su šokirani i bijesni zbog Trampovih priča o kupovini ili zapljeni ostrva, i insistiraju da Grenlanđani moraju slobodno da određuju svoju sudbinu.

Tokom posjete Grenlandu prošle sedmice, premijerka Danske Mete Frederiksen osudila je "pritisak i prijetnje Trampove administracije", rekavši da "ne možete anektirati drugu zemlju".

Žestoki otpor Danske

Usred žestokog otpora Danske, Trampova administracija se okreće direktnom udvaranju Grenlanđanima.

Obraćajući se narodu Grenlanda tokom svog obraćanja Kongresu, Tramp je rekao:

- Snažno podržavamo vaše pravo da sami odredite svoju budućnost i, ako izaberete, želimo vam dobrodošlicu u SAD. Mi ćemo vas čuvati. Učinit ćemo vas bogatim.

Vens je sličnu notu uputio 28. marta tokom posjete američkoj vojnoj bazi na tom ostrvu.

Govoreći pred tamošnjim novinarima, Vens je predvidio da će Grenlanđani "samoopredjeljenjem izabrati da postanu nezavisni od Danske, a zatim ćemo odatle razgovarati sa narodom Grenlanda".

Tramp i njegovi visoki zvaničnici još uvijek nisu javno izvukli veze između Inuita Grenlanda i američkih Inuita na Aljasci, kao što je predviđeno planom koji je odobrio Savjet za nacionalnu bezbjednost.

Ali tu dinamiku je u decembru primijetio Robert O’Brajen, koji je bio jedan od Trampovih savjetnika za nacionalnu bezbjednost u prvom mandatu.

Danska, rekao je O'Brajen u intervjuu za Fox News, "može nam dozvoliti da kupimo Grenland od nje, a Grenland može postati dio Aljaske. Mislim, starosjedioci Grenlanda su veoma blisko povezani sa ljudima na Aljasci, i mi ćemo ga učiniti dijelom Aljaske."

Nejasno je koliko će snažno ta poruka odjeknuti na ostrvu. Dok stanovnici Aljaske dijele profit od naftnog bogatstva svoje države u obliku godišnjih čekova za stanovnike, njeni Inuiti trpe nesrazmjerno siromaštvo i loše zdravlje.

Danski lideri tvrde da kampanja pritiska SAD već šteti savezu Amerike sa Danskom poslije Drugog svjetskog rata.

- Ugledali smo se na vas. Inspirisali ste nas. Čuvali ste slobodni svijet - rekla je Frederiksen o SAD tokom svoje posjete Grenlandu ovog mjeseca.

"Ali", dodala je, "kada zahtijevate da preuzmete dio teritorije kraljevstva — kada smo izloženi pritiscima i prijetnjama — šta da mislimo o zemlji kojoj se divimo toliko godina, piše New York Times.