Kina je odbacila najnovije prijetnje administracije Donalda Trampa o uvođenju enormnih carina, nazvavši ih "besmislenom igrom brojki". 

Prošle sedmice, predsjednik Tramp nametnuo je carine na uvoz iz više zemalja, što je izazvalo pad vrijednosti na Vol Stritu i uzdrmalo globalna tržišta. Tramp tvrdi da su carine neophodne za povratak radnih mjesta u SAD i sprječavanje "nepravičnog" oporezivanja američkih proizvoda.

Iako je administracija ubrzo suspendovala većinu carina, najavivši 90-dnevnu pauzu, carine na kinesku robu ostale su gotovo nepromijenjene, dodatno raspirujući trgovinski sukob koji je Tramp započeo protiv Kine još tokom prvog mandata.

Bijela kuća je pojasnila da će ključni elektronski proizvodi iz Kine podlijegati carini od 20%. U utorak je objavljen dokument koji nagovještava mogućnost rasta carina na određene kineske proizvode do čak 245%, "kao odgovor na kineske protumjere". Istovremeno, pokrenuta je istraga o nacionalnoj sigurnosti vezana za ovisnost SAD-a o stranim izvorima kritičnih minerala, gdje Kina dominira kao glavni svjetski proizvođač rijetkih zemnih metala.

Sutradan, glasnogovornik kineskog Ministarstva trgovine oštro je kritikovao najavljene carine, izjavivši novinarima da ovaj potez "potpuno razotkriva koliko su Sjedinjene Države postale iracionalne u instrumentaliziranju carina".

"Kina je više puta iznijela svoj stav o jednostranim američkim carinama, a američku besmislenu igru brojki potpuno ignoriramo", rekao je kineski zvaničnik. Dodao je da će Kina uzvratiti "protuudarima" i "izdržati trgovinski rat do kraja" ukoliko Vašington nastavi "kršiti kineska prava i interese".

Kako je eskalirao trgovinski rat?

Nakon povratka na mjesto predsjednika SAD-a, Donald Tramp proglasio je "Dan oslobođenja američke ekonomije", označivši početak nove faze ekonomske borbe, prvenstveno s Kinom. U prvim sedmicama mandata, njegova administracija uvela je agresivne trgovinske mjere, tvrdeći da SAD mora smanjiti ovisnost o "neprijateljskim državama" u ključnim sektorima.

U martu su uvedene carine od 10% na uvoz iz većine zemalja, uz dodatne "recipročne" stope za zemlje koje, prema Trampovoj procjeni, ograničavaju američku robu. Za Kinu su carine skočile na 145%, a sada, prema Bijeloj kući, mogle bi doseći rekordnih 245% – najviše u istoriji američko-kineskih trgovinskih odnosa.

Kina nije ostala dužna: uvela je carine od 125% na američke proizvode, ograničila uvoz poljoprivrednih dobara i uvela izvozne kontrole na rijetke metale poput disprozijuma i terbijuma, ključne za proizvodnju električnih vozila i mlaznih motora.

Tramp cilja i kineske "zaobilazne kanale"

Tramp je pokrenuo istrage o uvozu kritičnih sirovina, zabranio određene kineske tehnologije i zaprijetio carinama zemljama koje služe kao "zaobilazni kanali" za kinesku robu, poput Vijetnama, koji je pod prijetnjom carina od 46%.

Kina i dalje zadržava prkosan stav. Peking se okreće zemljama jugoistočne Azije, gdje kineske kompanije otvaraju fabrike i plasiraju robu pod drugim oznakama. Istovremeno, Si Đinping vodi diplomatsku ofanzivu, uvjeravajući regionalne partnere da je Kina pouzdan ekonomski saveznik, za razliku od SAD.

Trampova politika, iako podržana od strane njegovih birača kao "zaštita američkih radnih mjesta", izazvala je ozbiljne posljedice u SAD-u – od rasta cijena uvozne robe do finansijskih poremećaja i nesuglasica u poslovnom sektoru.

Trgovinski rat između SAD-a i Kine vodi se na više frontova – carinama, tehnologijom, sirovinama, valutama i diplomacijom. Trenutno nema naznaka da bi sukob uskoro mogao stati.