Zakon o zabrani negiranja genocida, koji je nametnuo sada već bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko), civilizacijski je normativ pomoću kojeg naša država može ići naprijed. Ipak, od trenutka kada je objavljen u “Službenom listu” do danas Tužilaštvo BiH formiralo je 22 predmeta protiv osoba koje su u javnom prostoru negirale genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.

Na potezu je Tužilaštvo BiH. Hoće li spomenuti predmeti biti procesuirani ili će se dozvoliti daljnje iživljavanje nad nevinim žrtvama genocida i zločina u BiH?

Ukoliko Tužilaštvo BiH podigne optužnicu i kompletan slučaj dobije sudski epilog, nema sumnje da će se u javnom prostoru umnogome smanjiti kršenje zakona, odnosno negiranje genocida i zločina.

No, ukoliko Tužilaštvo BiH bude sporo i tromo, kao u slučaju procesuiranja odgovornih za ratne zločine, onda žrtve genocida s pravom strahuju od novih bestijalnih napada, od kojih ih ne mogu odbraniti ni institucije ove države.

Zbog toga u prioritete djelovanja pravosudnih institucija treba staviti procesuiranje već oformljenih predmeta o negiranju genocida i zločina kako bi oni koji planiraju ponižavati i vrijeđati žrtve barem malo razmislili prije nego što bi izgovorili ili napisali laži o istini koja je utvrđena pred međunarodnim sudovima.

Imaju, dakle, dvije opcije od kojih zavise daljnja budućnost na bh. prostorima, pomirenje, suživot… Jasno je da nijedan zakon ne može promijeniti percepciju pojedinaca, grupe ili većinskog dijela jednog naroda, ali…

Država ima zakone i zakoni se moraju poštovati. Svako nepoštivanje zakona je uvod u anarhiju. Zbog toga Državno tužilaštvo ima samo jedan zadatak - procesuiranje negatora genocida i zločina.