Uprkos pozivima, očekivanjima, željama, pa i izjavama iz regiona koje su to sugerirale, NATO je odlučio da se, kada je o BiH riječ, zadrži na dosadašnjoj politici izražavanja zabrinutosti, apeliranja i upozorenja, ali uz nedvosmislene, ponovo upućene, poruke podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu naše zemlje.
Prema nacrtu dokumenta koji je procurio u medije, učesnici samita NATO-a u litvanskom Viljnusu pozivaju na pomirenje, a političke lidere da se uzdrže od politike podjela i secesionističkih poteza. S jedne strane, možda je ovo i dobar znak, jer ko će, ako ne NATO, bolje znati jesmo li došli u fazu da nam strane trupe ponovo moraju čuvati mir ili se opasne teme u ovoj zemlji koriste samo kao valute na političkoj pijaci, na kojoj domaći akteri naprave problem, potom ga „riješe“ i svoj doprinos adekvatno naplate.
Bez obzira na to što je BiH mala, problematična država okružena članicama NATO-a, sudeći po informacijama koje stižu kroz izjave učesnika, posvećena joj je posebna pažnja. Najprije kroz projekt izgradnje odbrambenih kapaciteta, kroz koji će brojne članice NATO-a izdvojiti sredstva svojih poreznih obveznika. Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić kazao je iz Viljnusa da će naša zemlja iduće godine biti sjedište NATO partnerskog simpozija svih država članica i partnera Saveza. Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je da je opasnost od Rusije evidentna te da Zapad stvara “instrumente i poluge” koji će “uvjeriti zemlje da se vrate na pravu stranu povijesti”.
